Hrvatska se suočila s novom situacijom na svojoj granici nakon što je susjedna država najavila nastavak postupka kojem se hrvatske institucije protive. Premda se odluke donose izvan hrvatskog teritorija, nadležna tijela upozoravaju da bi njihove posljedice mogli osjetiti i građani Hrvatske.
Posebnu pozornost privlači činjenica da su ozbiljne primjedbe već upućene drugoj strani, ali najavljeni koraci pokazuju da postupak nije zaustavljen. Otvara se i važno pitanje koliko Hrvatska zapravo može utjecati na odluke koje bi mogle imati dugoročne posljedice.
Hrvatska je već iznijela svoje protivljenje
Slučaj nije počeo posljednjom najavom susjednih vlasti. Hrvatska je još tijekom prethodnih mjeseci sudjelovala u postupku u kojem su razmatrani mogući prekogranični utjecaji planiranog zahvata.
Nadležno hrvatsko ministarstvo uputilo je službene primjedbe, ocijenivši da postoje ozbiljni razlozi zbog kojih se projekt ne bi smio prihvatiti u predloženom obliku.
Međutim, druga strana smatra da se otvorena pitanja mogu nastaviti razmatrati u okviru propisanih postupaka.
Različita stajališta tako nisu dovela do konačnog dogovora, a jedna od najvažnijih odluka tek se očekuje.
Tko će imati posljednju riječ?
U središtu spora nalazi se planirana izgradnja hidroelektrane Mokrice na rijeci Savi u Sloveniji, približno 450 metara od granice s Hrvatskom.
Riječ je o posljednjem planiranom postrojenju u lancu hidroelektrana na donjem toku Save. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije protivi se projektu zbog mogućih negativnih utjecaja na hrvatski dio riječnog sustava.
Slovenske vlasti, međutim, ističu da Hrvatska nema pravo veta na zahvate koji se provode na slovenskom teritoriju.
Iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora objašnjavaju da međunarodna pravila omogućuju susjednoj državi iznošenje primjedbi i sudjelovanje u konzultacijama, ali joj ne daju ovlast da samostalno zaustavi projekt.
Istodobno naglašavaju da pri odlučivanju moraju poštovati europske i međunarodne propise te razmotriti rezultate prekograničnih konzultacija.
Približava se važna odluka
Slovenska ministrica okoliša i prostora Polona Rifelj najavila je da bi vlada 29. listopada trebala razmatrati odluku o prevladavajućem javnom interesu za izgradnju hidroelektrane.
U tom se postupku odlučuje može li interes proizvodnje električne energije prevladati nad interesom očuvanja prirode, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Projekt se priprema već godinama, a ranije odluke povezane s njim bile su predmet sudskih postupaka u Sloveniji.
Prema najavama slovenske strane, izdavanje građevinske dozvole predviđa se tijekom prve polovice 2027. godine.
To ipak ne znači da je izgradnja već odobrena. Postupci još traju, a hrvatske primjedbe ostaju jedan od njegovih važnih elemenata.
Posljedice prethodnih zahvata već su vidljive
Hrvatska svoje protivljenje ne temelji isključivo na procjenama budućih opasnosti.
Prema upozorenjima hrvatskih organizacija za zaštitu okoliša, postojeće hidroelektrane na slovenskom dijelu Save već su pridonijele produbljivanju riječnog korita i smanjenom prijenosu sedimenta prema Hrvatskoj.
Takvi procesi povezani su s erozijom i oštećenjima obalnih zaštitnih građevina koje imaju važnu ulogu u obrani od poplava.
Hrvatska je zbog nastalih oštećenja morala obnoviti približno 2,4 kilometra obaloutvrda.
Novi zahvat mogao bi, upozorava hrvatska strana, dodatno pogoršati takve procese jer bi zadržavanje šljunka i pijeska utjecalo na prirodno kretanje riječnog materijala.
Time bi se mogli promijeniti uvjeti i na područjima udaljenima od same lokacije planirane elektrane.
Zabrinutost se ne odnosi samo na jedno područje
Hrvatske organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju i na moguće posljedice za životinjski i biljni svijet.
Nova brana mogla bi otežati migraciju riba, ugroziti njihova mrijestilišta i povećati opasnost od stradavanja na turbinama. Spominje se i mogućnost širenja invazivnih vrsta.
Posebno su osjetljiva područja uključena u europsku ekološku mrežu Natura 2000, kao i poplavne šume i močvare uz Savu.
Organizacije Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, CEE Bankwatch Network i Biom smatraju da postojeće procjene ne pružaju dovoljno pouzdane odgovore na pitanja o dugoročnim posljedicama projekta.
Slovenska strana navodi da se takvi utjecaji razmatraju u odgovarajućim postupcima te izražava spremnost za nastavak razgovora s Hrvatskom.
Posebno upozorenje za zagrebačko područje
Najozbiljnija zabrinutost hrvatske strane povezana je s mogućim utjecajem na podzemne vode od kojih ovisi opskrba zagrebačkog područja pitkom vodom.
Ekološke organizacije upozoravaju da su postojeće hidroelektrane već utjecale na snižavanje riječnog korita Save i razine podzemnih voda.
Važnu ulogu u dosadašnjem ublažavanju tih promjena imala je rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od hidroelektrane Brežice.
Planirana hidroelektrana Mokrice nalazila bi se nizvodno od ušća Krke. Upravo zato postoji bojazan da bi novi zahvat dodatno izmijenio vodni režim i negativno utjecao na izvore pitke vode za šire zagrebačko područje.
Dodatni razlog za oprez predstavlja ovogodišnji izrazito nizak vodostaj Save.
Hrvatska zato upozorava da bi posljedice projekta mogle nadilaziti pitanje proizvodnje električne energije i izravno se odnositi na zaštitu važnih vodnih resursa.
Što slijedi nakon upozorenja?
Unatoč protivljenju Hrvatske, Slovenija zasad nastavlja predviđene postupke. O konačnim dozvolama odlučivat će slovenske institucije, koje su pritom obvezne razmotriti prekogranične utjecaje.
Za Hrvatsku je najvažnije da se prije eventualne realizacije projekta odgovori na pitanja o mogućim posljedicama za Savu, prirodna staništa i zagrebačku vodoopskrbu.
Hoće li najavljeni razgovori i hrvatske primjedbe dovesti do izmjena projekta, zasad nije poznato.
Izvjesno je jedino da je Hrvatska svoje protivljenje službeno izrazila, dok odluke koje bi mogle odrediti daljnju sudbinu projekta tek slijede.
