Gojaznost pasa postaje globalni problem o kojem se sve više govori u veterinarskim krugovima. Nekada je bilo rijetko vidjeti predebelog psa, ali danas istraživanja pokazuju da više od 30% pasa u Evropi i SAD-u ima višak kilograma, dok je kod nekih pasmina taj procenat i veći. Razlog je jasan – psi žive s nama, a naše navike direktno se prenose na njih. Ako jedemo nezdravo, krećemo se malo i nagrađujemo sebe hranom, vrlo je vjerovatno da ćemo tako tretirati i svoje ljubimce.
Međutim, gojaznost nije samo estetski problem. Ona značajno utiče na zdravlje psa, povećava rizik od brojnih bolesti i skraćuje životni vijek. Zato je prevencija ključna – lakše je spriječiti višak kilograma nego kasnije skidati nakupljene masnoće.
Zašto psi postaju gojazni
Najčešći uzrok gojaznosti kod pasa je previše hrane i premalo kretanja. Mnogi vlasnici precjenjuju koliko je njihovom psu zaista potrebno hrane. Osim toga, psi često dobijaju zalogaje sa stola, grickalice i poslastice „za ljubav“, a to se brzo nakupi u kalorijama.
Drugi važan faktor je nedostatak fizičke aktivnosti. Dok su nekada psi imali ulogu čuvara, pastira ili lovaca, danas većina pasa živi u stanovima i izlazi samo u kraće šetnje. Takav način života, u kombinaciji s obilnom ishranom, gotovo sigurno vodi do viška kilograma.
Treći uzrok su određene pasmine koje su sklonije gojenju, poput labradora, biglova ili mopseva. Također, stariji psi imaju sporiji metabolizam i troše manje energije, pa su podložniji debljanju.
Posljedice gojaznosti
Višak kilograma kod pasa utiče na cijeli organizam. Najčešće posljedice uključuju:
• Probleme sa zglobovima i kostima: svaki dodatni kilogram stavlja pritisak na kukove, koljena i kičmu.
• Bolesti srca i krvnih sudova: masnoće opterećuju srce i smanjuju kondiciju psa.
• Dijabetes: gojazni psi imaju značajno veći rizik od razvoja šećerne bolesti.
• Skraćen životni vijek: istraživanja pokazuju da gojazni psi u prosjeku žive dvije godine kraće od onih s normalnom kilažom.
Osim fizičkog zdravlja, gojaznost utiče i na kvalitet života. Pas se teže kreće, brže se umara i gubi volju za igrom, što dodatno smanjuje aktivnost i stvara začarani krug.
Kako prepoznati da li je pas gojazan
Nije uvijek lako procijeniti da li pas ima višak kilograma jer se vlasnici često naviknu na njegov izgled. Najjednostavniji test je da pređete rukama preko rebara. Ako rebra ne možete napipati bez jačeg pritiska, pas vjerovatno ima višak kilograma. Kod pasa s idealnom kilažom rebra se trebaju osjetiti, ali ne i vidjeti. Struk bi trebao biti blago uvučen kada se gleda odozgo.
Veterinari koriste tzv. Body Condition Score (BCS) skalu koja ocjenjuje tjelesnu kondiciju psa od 1 do 9. Ocjene između 4 i 5 smatraju se idealnim, dok 6 i više ukazuje na prekomjernu težinu.
Prevencija gojaznosti
Najvažniji korak u prevenciji gojaznosti je pravilna ishrana. To ne znači nužno skupu hranu, već odgovarajuću količinu i kvalitet. Hrana treba biti prilagođena pasmini, starosti i nivou aktivnosti psa.
Mjerenje obroka je ključno. Umjesto sipanja hrane „odokativno“, koristite mjernu posudicu ili vagu. Tako ćete izbjeći prejedanje. Poslastice treba svesti na minimum i koristiti ih samo kao nagradu, a ne kao svakodnevni obrok. Ako želite psa nagraditi češće, koristite sitne komadiće niskokaloričnih poslastica ili čak povrće poput mrkve.
Drugi ključni faktor je fizička aktivnost. Pas treba barem dvije šetnje dnevno, a idealno i dodatno vrijeme za trčanje ili igru. Dužina i intenzitet zavise od pasmine – dok će mopsevima biti dovoljna kraća šetnja, border koli ili haski zahtijevaju sate kretanja dnevno.
Redovne kontrole kod veterinara također pomažu da se na vrijeme uoči problem. Vaganje psa barem jednom u tri mjeseca daje dobru sliku o njegovom napretku. Ako se primijeti porast kilograma, promjene u ishrani i aktivnostima treba uvesti odmah, a ne čekati da se kilogrami nagomilaju.
Psihološki aspekt
Jedan od razloga zašto psi postaju gojazni je i emocionalna povezanost s vlasnikom. Mnogi vlasnici nagrađuju pse hranom jer to doživljavaju kao pokazivanje ljubavi. Međutim, psima je jednako važna pažnja, igra i maženje. Naučiti psa da ljubav ne dolazi samo kroz poslastice ključno je i za njegovo zdravlje i za odnos s vlasnikom.
Kada je potrebna stručna pomoć
Ako pas već ima višak kilograma, često je teško samostalno korigovati ishranu. U tom slučaju najbolji je plan mršavljenja koji propisuje veterinar. On uključuje specijalnu hranu sa smanjenim kalorijskim unosom, povećanje fizičke aktivnosti i redovno praćenje težine.
Zaključak
Prevencija gojaznosti kod pasa nije luksuz, nego nužnost. Višak kilograma direktno skraćuje život i donosi mnoge zdravstvene probleme. Pravilna ishrana, redovno kretanje i mjerenje težine osnovni su koraci koji osiguravaju dug i kvalitetan život.
Na kraju, najbolji poklon koji možete dati svom psu nije dodatna poslastica, već zdravlje. A zdrav pas znači više igre, više šetnji i više zajedničkih godina sreće.