Najčešće alergije kod pasa i kako ih prepoznati
Alergije kod pasa postaju sve češća tema u veterinarskim ordinacijama. Baš kao i ljudi, psi mogu razviti preosjetljivost na različite supstance iz okoline, hrane ili čak ugrize parazita. Iako alergije same po sebi nisu smrtonosne, one značajno utiču na kvalitet života psa, stvaraju nelagodu, svrab i infekcije, a vlasnicima donose brigu i dodatne obaveze. Najveći problem je u tome što simptomi alergija često liče na druge bolesti, pa vlasnici nerijetko kasno prepoznaju da je u pitanju alergijska reakcija.
U ovom članku donosim pregled najčešćih alergija kod pasa, načine na koje se manifestuju i savjete kako ih na vrijeme prepoznati i ublažiti.
Zašto psi dobijaju alergije
Alergija je zapravo reakcija imunološkog sistema na supstance koje bi inače trebale biti bezopasne. Kod pasa to mogu biti proteini iz hrane, pelud, grinje, buhe ili hemikalije iz deterdženata i sredstava za čišćenje. Organizam psa takve supstance pogrešno prepoznaje kao prijetnju i počinje pretjerano reagovati – što se najčešće vidi kroz svrab, crvenilo, osip ili probavne smetnje.
Prema podacima Evropskog udruženja veterinara, čak 15 do 20% pasa u Evropi pati od neke vrste alergije. Najčešće se simptomi javljaju između prve i treće godine života, iako se alergija može razviti i kasnije.
Alergija na buhe
Najčešća alergija kod pasa je alergijski dermatitis izazvan ugrizima buha. Kod zdravog psa ugriz buhe izazove blagi svrab, ali kod alergičnih pasa dovoljan je jedan jedini ugriz da izazove snažnu reakciju. Simptomi uključuju intenzivan svrab, crvenilo, gubitak dlake i ranice, najčešće na leđima i repu.
Ono što dodatno otežava situaciju je da vlasnici ponekad ne vide same buhe jer se one brzo kreću i kriju u dlaci. Zato je prevencija ključna – redovna zaštita protiv buha sprječava razvoj ove alergije.
Alergije na hranu
Hrana je drugi veliki uzrok alergija. Najčešći alergeni su proteini iz piletine, govedine, mliječnih proizvoda, jaja ili pšenice. Simptomi se mogu pojaviti kroz probavne smetnje poput povraćanja i proljeva, ali i kroz kožne reakcije – svrab, crvenilo i infekcije ušiju.
Dijagnosticiranje alergije na hranu zahtijeva strpljenje jer je potrebno napraviti eliminacijsku dijetu. To znači da pas određeno vrijeme jede isključivo hranu s jednim novim izvorom proteina (npr. riba ili janjetina) i bez ikakvih dodataka. Ako simptomi nestanu, a ponovo se pojave kad se uvede stara hrana, jasno je da je alergija prisutna.
Alergije iz okoline
Okolišne alergije (atopijski dermatitis) su reakcije na pelud, prašinu, grinje ili plijesan. Najčešće se javljaju sezonski – u proljeće i ljeto – kada biljke cvjetaju i pelud je u zraku. Psi tada počinju češati lice, uši, šape i trbuh. Neki čak grizu šape do krvi zbog intenzivnog svraba.
Problem s ovim alergijama je što ih je teško izbjeći jer pas svakodnevno dolazi u kontakt s okolinom. Liječenje se obično zasniva na ublažavanju simptoma antihistaminicima, kortikosteroidima ili specijalnim terapijama koje propisuje veterinar.
Kontaktne alergije
Kontaktne alergije su rjeđe, ali i one postoje. Nastaju kada koža psa dođe u direktan dodir s alergenom, poput deterdženta za pranje, određenih tkanina ili hemikalija. Simptomi se pojavljuju tačno na mjestu kontakta – crvenilo, osip ili ranice.
Ove alergije su najlakše za prepoznati jer se reakcija javlja brzo i na ograničenom području. Rješenje je uklanjanje alergena iz okoline i prelazak na hipoalergenske proizvode.
Kako prepoznati simptome
Najčešći simptomi alergija kod pasa uključuju:
• intenzivan svrab i češanje,
• crvenilo i osip,
• lizanje i grickanje šapa,
• gubitak dlake i ranice,
• česte infekcije ušiju,
• probavne smetnje (proljev, povraćanje),
• neugodan miris kože.
Ako primijetite više od jednog simptoma, naročito ako se oni ponavljaju sezonski ili nakon određenih obroka, velika je vjerovatnoća da pas pati od alergije.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza alergija kod pasa nije jednostavna jer se simptomi preklapaju s mnogim drugim bolestima. Veterinar obično provodi kombinaciju pregleda: eliminacijsku dijetu, kožne testove ili krvne pretrage.
Liječenje se svodi na tri glavna koraka: izbjegavanje alergena (kada je moguće), ublažavanje simptoma (antihistaminici, kreme, šamponi) i jačanje imunološkog sistema psa. Kod težih slučajeva koriste se specijalne imunoterapije.
Kako vlasnici mogu pomoći
Najvažnija uloga vlasnika je da posmatra psa i reaguje na vrijeme. Ako se pas češe više nego inače, ako liže šape satima ili stalno ima infekcije ušiju, to nije „normalno ponašanje“, već znak da nešto nije u redu. Redovne posjete veterinaru i vođenje evidencije o simptomima (kada se javljaju, šta je pas jeo, gdje je boravio) mogu značajno olakšati dijagnosticiranje alergije.
Zaključak
Alergije kod pasa nisu rijetkost i mogu se pojaviti kod svake pasmine i u svakoj dobi. Iako ih nije moguće uvijek potpuno izliječiti, pravovremenim prepoznavanjem i odgovarajućom terapijom simptomi se mogu držati pod kontrolom, a pas može voditi normalan i sretan život.
Ključ je u pažljivom posmatranju i odgovornoj brizi. Vlasnici koji na vrijeme primijete promjene i potraže stručnu pomoć, svojim psima spašavaju ne samo udobnost nego i zdravlje. Jer pas koji se neprestano češe ili pati od probavnih problema ne može biti sretan, a na vlasnicima je da mu olakšaju i pruže kvalitet života koji zaslužuje.