U Bosni i Hercegovini ponovo se otvorila rasprava o načinu uređenja države i mogućim promjenama postojećeg političkog sistema.
Novi prijedlog koji se odnosi na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine izazvao je pažnju, posebno zbog ideje o drugačijem modelu organizacije države i promjenama postojećeg sistema.
Na prijedlog je stigla i reakcija Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, koje je iznijelo vrlo jasan stav o tome kakvo bi uređenje, prema njihovoj ocjeni, moglo biti funkcionalnije za državu.
HNV BiH podržao prijedlog o novom uređenju
Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine saopćilo je da u potpunosti podržava prijedlog Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a.
Prijedlog predviđa ustavnu reformu Bosne i Hercegovine, ukidanje etničkih entiteta i uspostavljanje moderne evropske federacije sastavljene od deset kantona.
Iz HNV-a navode da bi takvo uređenje osiguralo jedinstvo Bosne i Hercegovine uz visok stepen autonomije kantona.
Prema njihovoj ocjeni, takav model bi istovremeno očuvao multietnički karakter države i društva te omogućio razvoj demokratskih odnosa.
HNV smatra i da bi federalizacija cijele države uklonila postojeće institucionalne blokade koje, prema njihovoj ocjeni, proizlaze iz Daytonskog sporazuma, kao i mogućnost secesije i daljnje podjele države.
Kantoni bi, kako navode, imali široku autonomiju u okviru jedinstvene Bosne i Hercegovine.
HNV podsjeća na prijedlog iz 1994. godine
Hrvatsko narodno vijeće ističe da je prijedlog Günthera Fehlingera gotovo identičan konceptu koji je ta organizacija usvojila na Općem saboru Hrvata BiH 6. februara 1994. godine.
„Prijedlog gospodina Fehlingera predstavlja racionaliziranu verziju tog koncepta, budući da predviđa manji broj federalnih jedinica, što je, u uslovima postojeće velike i skupe državne administracije, svakako poželjno“, naveli su iz HNV-a.
Dodaju da je koncept federalizacije cijele Bosne i Hercegovine identičan prijedlogu koji je HNV usvojio 1994. godine.
Iz HNV-a podsjećaju i da je Washingtonski sporazum u velikoj mjeri slijedio temeljni koncept njihovog tadašnjeg prijedloga.
„Da je prijedlog HNV-a iz 1994. godine bio racionalan i da je pružao osnovu za funkcionalnu i samoodrživu državu, pokazao je Washingtonski sporazum“, navode iz HNV-a.
Ističu da je taj prijedlog, prema njihovoj ocjeni, značajno doprinio prekidu rata i otvorio prostor za normalizaciju odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini.
HNV traži temeljitu ustavnu reformu
HNV BiH smatra da se sadašnje daytonsko uređenje, zasnovano na entitetima, pokazalo neracionalnim i nefunkcionalnim te da je potrebna hitna i temeljita ustavna reforma.
„Osim što postojeći sistem proizvodi nepotrebne i skupe nivoe vlasti i administracije, složena i nejasna podjela nadležnosti omogućava prebacivanje odgovornosti između različitih nivoa vlasti“, saopćeno je iz HNV-a.
Prema njihovoj ocjeni, posljedica takvog sistema je skup i teško održiv model upravljanja u kojem se odgovornost za rješavanje problema prebacuje s jedne institucije na drugu i s jednog nivoa vlasti na drugi.
Građani traže jasniji sistem odgovornosti
Iz HNV-a navode da složenost postojećeg sistema posebno otežava građanima snalaženje u različitim nivoima vlasti i njihovim nadležnostima.
„Građani, izgubljeni u nepreglednom sistemu nadležnosti, ostaju bez jasne adrese kojoj se mogu obratiti, bez odgovora i, naposljetku, bez vlasti koja je spremna preuzeti odgovornost i djelovati“, zaključili su iz HNV-a.
Prijedlog koji je podržao HNV tako ponovo otvara pitanje budućeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Ideja o ukidanju etničkih entiteta i organizaciji države kroz deset kantona predstavlja značajnu promjenu u odnosu na postojeći model, zbog čega se očekuje da će prijedlog izazvati različite političke reakcije.
Rasprava o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebala biti uređena tako ostaje jedno od važnih političkih pitanja, posebno u kontekstu dugogodišnjih razgovora o reformi Ustava i funkcionalnosti institucija države.
