Izborni poraz Aleksandra Vučića u Srbiji dobio je novi nastavak nakon što su u javnost dospjele informacije o događajima koji su pratili posljednje sate glasanja i objavljivanje rezultata. Dok se zemlja priprema za političke promjene, pojavila su se pitanja o tome šta se zapravo odvijalo u pozadini izbornog procesa.
Britanski list The Times objavio je razgovore s političarima i bivšim policijskim zvaničnikom koji su iznijeli ozbiljne tvrdnje o događajima u Beogradu. Njihovi navodi nude drugačiji pogled na izbornu noć, ali dio iznesenih informacija još nije nezavisno potvrđen.
Izborni rezultat otvorio nova pitanja
Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima označila je značajnu promjenu političkih odnosa u Srbiji.
Vučićeva politička opcija, koja je godinama imala dominantnu ulogu u državnoj vlasti, suočila se s porazom, dok su predstavnici studentskog pokreta dobili priliku da preuzmu odgovornost za formiranje nove vlade.
Prema navodima koje prenosi britanski list, razlika između dvije vodeće izborne liste iznosila je približno pola miliona glasova.
Iako je Vučić priznao izborni poraz, pojedini sagovornici The Timesa smatraju da su okolnosti koje su prethodile toj odluci bile znatno složenije nego što se moglo zaključiti iz njegovog javnog nastupa.
Iz Beograda stiglo i drugačije objašnjenje
U jeku novih tvrdnji oglasio se i kabinet Aleksandra Vučića, koji je britanskom listu ponudio drugačije tumačenje događaja.
Njegova portparolka navela je da je pojačano prisustvo policije u Beogradu predstavljalo odgovor na prijetnje nasiljem koje su, prema njenim riječima, dolazile od demonstranata.
Time je odbacila povezivanje policijskog raspoređivanja s navodnim pokušajem nasilnog zadržavanja vlasti.
Ovakvo objašnjenje razlikuje se od tvrdnji pojedinih sagovornika britanskog lista, zbog čega ostaje važno razdvojiti ono što je zvanično saopćeno od optužbi koje tek trebaju biti potkrijepljene dokazima.
Šta se događalo tokom izborne noći?
The Times je opisao i neuobičajene aktivnosti u centru Beograda tokom izbornog dana.
Prema pisanju lista, grupe muškaraca odjevenih u crno kretale su se prema Pionirskom parku, gdje su se prethodnih mjeseci okupljale Vučićeve pristalice.
Spasoje Vulević, nekadašnji komandant Specijalne antiterorističke jedinice Srbije, tvrdio je da su te grupe pristizale u manjim skupinama.
Istovremeno su, prema objavljenom izvještaju, pripadnici Žandarmerije bili raspoređeni na određenim lokacijama, dok su pojedine saobraćajnice bile zatvorene.
Vulević je za britanski list iznio tvrdnju da je u centru grada bilo raspoređeno oko 4.000 policajaca i 3.000 osoba koje je nazvao batinašima.
Te brojke predstavljaju njegovu tvrdnju, a ne nezavisno potvrđen podatak o sastavu i namjeni okupljenih grupa.
Ozbiljne optužbe o mogućem scenariju
Najozbiljnije tvrdnje odnose se na mogućnost da je Vučić razmatrao upotrebu sile kako bi osporio izborni rezultat i zadržao vlast.
Sandro Gozi, zastupnik u Evropskom parlamentu, izjavio je za The Times da su tokom izbornog dana iz diplomatskih izvora stizala upozorenja o mogućem državnom udaru.
Slične navode iznio je i Radomir Saičić, jedan od istaknutih kandidata Studentske liste.
Prema njegovim tvrdnjama, postojao je plan da se u slučaju tijesnog rezultata silom ospori izborna volja građana.
Rade Đurić, pravnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, iznio je pretpostavku da se moglo računati na osporavanje regularnosti izbora i izazivanje protesta, što bi zatim poslužilo kao povod za dodatno djelovanje.
Međutim, ovi navodi ne predstavljaju dokaz da je takav plan zaista postojao ili da je donesena odluka o njegovom provođenju.
Spomenuti i pozivi koji su navodno promijenili situaciju
Posebno zanimljiv dio izvještaja odnosi se na tvrdnje da je Vučić u posljednjim satima izbornog dana dobio više telefonskih poziva koji su mogli utjecati na njegovu konačnu odluku.
Saičić tvrdi da su upozorenja stigla iz policijskih i drugih krugova te da je Vučiću navodno poručeno kako bi pokušaj nasilnog osporavanja rezultata mogao imati ozbiljne posljedice po njega.
Vulević, s druge strane, smatra da je pritisak vjerovatnije dolazio iz evropskih vlada, i to na visokom političkom nivou.
U Beogradu su se pojavile i nepotvrđene glasine da je u razgovorima mogao učestvovati Viktor Orban, ali za takvu tvrdnju nisu predstavljeni dokazi.
Prema pisanju The Timesa, Vučić je oko 21.30 odustao od eventualnog osporavanja izbornog rezultata, nakon čega su se, kako list navodi, okupljene grupe razišle.
Gozi je ipak naglasio da ne može potvrditi jesu li se sporni telefonski razgovori zaista dogodili.
Time ključno pitanje ostaje otvoreno: jesu li presudnu ulogu imali eventualni pozivi i upozorenja ili je razlika u glasovima bila dovoljno velika da onemogući osporavanje izbornog rezultata?
Za sada su navodi o pripremanju državnog udara i pritiscima na Vučića tvrdnje sagovornika britanskog lista, dok njegov kabinet odbacuje povezivanje policijskog prisustva s pokušajem nasilnog zadržavanja vlasti.
