Nova odluka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine otvorila je novo poglavlje u slučaju koji već duže vrijeme privlači pažnju javnosti.
Posljednje rješenje donijelo je nove mjere i ograničenja za više osoba obuhvaćenih istragom, dok su u obrazloženju navedeni i detalji do kojih su istražitelji došli tokom prethodnog perioda.
Posebnu pažnju privukli su navodi koji se odnose na funkcionisanje pojedinih institucija i odluke donesene na najvišem nivou vlasti.
Nova odluka Suda
Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH produžio je mjere zabrane bivšem v.d. direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću, suspendovanoj šefici Kabineta federalnog premijera Arijani Huseinović-Ajanović, bivšem direktoru Policijske akademije Federalnog MUP-a Ervinu Mušinoviću i suspendovanom službeniku FUP-a Muhamedu Ohranoviću.
Zajedno s Mirelom Bubalo, savjetnicom načelnice Općine Novo Sarajevo Benjamine Karić, oni su osumnjičeni za više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem.
Novim rješenjem Arijani Huseinović-Ajanović zabranjeno je obavljanje bilo koje službene funkcije u okviru Vlade FBiH, dok je Ervinu Mušinoviću zabranjeno obavljanje svih funkcija u okviru FUP-a i Federalnog MUP-a.
Munjiću, Mušinoviću i Ohranoviću zabranjeno je i približavanje službenim prostorijama FUP-a i FMUP-a na udaljenost manju od 100 metara.
Produžene i druge zabrane
Sud je produžio i zabranu sastajanja s određenim osobama.
Među njima su osumnjičena Mirela Bubalo, federalni premijer Nermin Nikšić, direktor Agencije za državnu službu FBiH Refik Begić i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.
Nadležnim institucijama naloženo je da kontrolišu poštuju li osumnjičeni izrečene mjere.
U obrazloženju se, prema informacijama do kojih je došla Istraga, navodi da postoji opravdana bojazan da bi Arijana Huseinović-Ajanović i Muhamed Ohranović, ukidanjem mjera, mogli stupiti u kontakt s Nerminom Nikšićem radi dogovaranja odbrane i utjecaja na svjedoke.
U istrazi se pojavili novi dokazi
Prema navodima iz obrazloženja, Tužilaštvo je u proteklom periodu saslušalo veći broj svjedoka i prikupilo nove dokaze koji, prema ocjeni tužilaštva, potvrđuju sumnje o zloupotrebi položaja i trgovini utjecajem.
Novi svjedoci, kako se navodi, potvrdili su postojanje osnovane sumnje da je imenovanje Vahidina Munjića na poziciju v.d. direktora FUP-a bilo protivzakonito.
U fokusu je član 45. stav 3. Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH, koji uređuje pitanje rukovođenja FUP-om u slučaju spriječenosti direktora ili njegovog zamjenika.
Sporan i pravilnik FUP-a
Prema informacijama objavljenim u okviru istrage, Munjić u trenutku imenovanja nije bio raspoređen u kriminalističkoj policiji, već je kao glavni inspektor obavljao poslove koordinatora u kabinetu direktora Uprave policije.
Zbog toga je istraga proširena i na okolnosti pod kojima je donesen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji FUP-a.
Vlada FBiH je 29. jula 2024. usvojila novi pravilnik, nakon što je prethodno proširila ovlasti ministra Rame Isaka u vezi s radnopravnim statusom osobe koja rukovodi FUP-om.
Novim pravilnikom uvedeno je mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije, a Isak je 2. augusta na tu poziciju rasporedio Vahidina Munjića.
Istovremeno je određeno da, u situaciji kada nema direktora ni zamjenika direktora FUP-a, načelnik kriminalističke policije preuzima njihove poslove.
U fokusu i BH Pošta
Istraga obuhvata i navode o imenovanju Safeta Trakića, rođaka Vahidina Munjića, na jednu od rukovodećih pozicija u BH Pošti.
Prema dosadašnjim informacijama iz istrage, komunikacija o njegovom imenovanju počela je još u augustu 2023. godine.
Muhamed Ohranović tada je Munjića obavijestio da Adnan Šteta, predsjednik Kantonalne organizacije SDP-a Sarajevo, „traži dobru poziciju“ za Trakića.
Ohranović ga je, prema navodima istrage, obavijestio i da je riječ o „odličnoj poziciji“ te da će Šteta njegovog rođaka „gurati za direktora sarajevske direkcije“.
Spominjala se i viša funkcija
U daljoj komunikaciji Arijana Huseinović-Ajanović, prema navodima iz istrage, obavještava Munjića da se za Trakića „planira još bolja pozicija“ u Javnom preduzeću BH Pošta.
Dana 30. augusta 2023. godine, kako se navodi, Huseinović-Ajanović obavijestila je Munjića da će njegov rođak biti „ispoštovan maksimalno“, odnosno da bi mogao dobiti funkciju izvršnog direktora za poštanski promet „ili čak više“.
Munjić je potom, prema informacijama iz istrage, u više navrata podsjećao Huseinović-Ajanović na njihov dogovor.
„Ide Trakić, do sutra sa hajrom ide Nadzorni odbor JP BH Pošta, a onda Uprava u oktobru“, odgovorila mu je, prema navodima Istrage, Nikšićeva šefica kabineta.
Na sjednici Vlade FBiH 12. decembra 2023. donesene su odluke o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru BH Pošte za razrješenje članova Uprave i imenovanje vršilaca dužnosti članova Uprave, među kojima je bio i Safet Trakić.
Svjedoci dali iskaze
Tužioci POSKOK-a saslušali su i Sanelu Čičić, zaposlenicu Ureda premijera FBiH.
Prema njenom iskazu, Muhameda Ohranovića poznaje od 2012. godine i često ga je viđala u zgradi Vlade Federacije, odnosno u uredu Nermina Nikšića.
Prema informacijama Istrage, Čičić je istražiteljima rekla da je Ohranović redovno dolazio u kancelariju Arijane Huseinović-Ajanović.
Kada je pitala o njegovoj funkciji, prema njenom iskazu, rečeno joj je da je Ohranović „koordinator pratnje premijera“.
Šta slijedi u nastavku postupka
Istraga navodi i da je POSKOK pripremio optužnicu povezanu s aferom „Spengavanje“, uz tvrdnje o političkim imenovanjima i utjecaju na policijske istrage.
U dijelu koji se odnosi na eventualni politički dogovor da se pojedine osobe zaštite od optužnice, riječ je o navodima Istrage koji nisu isto što i pravosnažno utvrđene činjenice.
Slučaj tako i dalje ostaje u fazi istrage i sudskog postupka, dok će konačnu ocjenu o krivičnoj odgovornosti osumnjičenih dati nadležni pravosudni organi.
