Izbori u Srbiji donijeli su veliki politički preokret, ali završetkom glasanja unutar države nisu prestala iznenađenja koja su privukla pažnju javnosti. Novi podaci stigli su i iz Bosne i Hercegovine, gdje su državljani Srbije također imali priliku učestvovati u izbornom procesu.
Republička izborna komisija objavila je rezultate s biračkih mjesta na području BiH, a detaljna analiza pokazuje da se podrška pojedinim političkim opcijama znatno razlikovala od grada do grada. Posebno je zanimljivo poređenje tih podataka s ukupnim rezultatom izbora u Srbiji.
Ko je mogao glasati u Bosni i Hercegovini?
Glasanje na području BiH bilo je organizovano za državljane Srbije koji imaju prijavljeno prebivalište u Srbiji, a do 3. oktobra su se registrovali za glasanje u inostranstvu.
Ukupno je bilo otvoreno 28 biračkih mjesta, raspoređenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, školama i kulturnim centrima.
Među lokacijama na kojima je organizovano glasanje bili su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Trebinje i Drvar, ali i brojna druga mjesta.
Zbog toga je važno razlikovati ove rezultate od političkog raspoloženja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelini, jer su pravo glasa imali isključivo prijavljeni birači s državljanstvom Srbije.
Izlaznost pokazala velike razlike
Među podacima koji se posebno izdvajaju jeste broj građana koji su odlučili iskoristiti svoje biračko pravo.
Od ukupno 19.800 registrovanih birača, na glasanje je izašlo njih 16.139, što predstavlja izlaznost od 81,5 posto.
Ipak, odziv nije bio jednak u svim sredinama.
U Novom Goraždu glasalo je čak 270 od 272 upisana birača, odnosno 99,3 posto. Visoka izlaznost zabilježena je i u Loparama, gdje je iznosila 96,7 posto, te u Rogatici s 95 posto.
Sasvim drugačija situacija zabilježena je u Banjoj Luci, gdje je na tri biračka mjesta glasalo 67,6 posto registrovanih birača.
Takve razlike pokazuju da su se birači na različitim lokacijama u BiH u različitoj mjeri odazvali izborima.
Pojedini gradovi posebno su se izdvojili
Razlike među biračkim mjestima nisu se odnosile samo na izlaznost nego i na raspodjelu glasova.
U Trebinju je Studentska lista osvojila 41,5 posto podrške, odnosno 371 glas, dok je lista Aleksandra Vučića dobila 55,7 posto ili 497 glasova.
Sličan odnos, ali s nešto većom razlikom, zabilježen je u Ambasadi Srbije u Sarajevu. Studentska lista tu je osvojila 35,8 posto glasova, a Vučićeva 58,3 posto.
U Banjoj Luci podrška je bila drugačije raspoređena. Vučićeva lista dobila je 73,1 posto, dok je Studentska lista osvojila 24,5 posto glasova.
Još izraženije razlike zabilježene su na drugim lokacijama.
U Branjevu kod Zvornika Vučićeva lista osvojila je 94,4 posto, u Doboju 94,1 posto, a u Novom Goraždu 92,6 posto glasova.
Visoku podršku imala je i u Loparama s 91,3 posto te Vlasenici s 91,1 posto.
Objavljen rezultat koji pokazuje veliku razliku
Kada su objedinjeni glasovi sa svih 28 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini, pokazalo se da je rezultat znatno drugačiji od ukupnog izbornog ishoda u Srbiji.
Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojila je 79,2 posto glasova na biračkim mjestima u BiH, odnosno 12.684 glasa.
Studentska lista – Studenti pobeđuju dobila je 17,9 posto podrške, odnosno 2.872 glasa.
Prema preliminarnim rezultatima RIK-a od 26. oktobra, nakon obrade 8.187 od ukupno 8.392 biračka mjesta, Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova, a Vučićeva lista 39,17 posto.
Dakle, dok je Studentska lista ostvarila izbornu pobjedu na nivou Srbije, među državljanima Srbije koji su glasali na području BiH ubjedljivo je pobijedila Vučićeva lista.
Ostale političke opcije dobile su znatno manju podršku. Lista Ivice Dačića osvojila je 196 glasova, a Autentična desnica Miloša Jovanovića 157. Zabilježeno je i 120 nevažećih listića.
Ovi rezultati pokazuju koliko se izborno opredjeljenje može razlikovati između pojedinih grupa birača, čak i kada učestvuju na istim izborima.
Podaci iz BiH zato predstavljaju zanimljiv dio ukupne izborne slike Srbije, ali ne mogu biti pokazatelj političkih stavova svih građana Bosne i Hercegovine.
