Diplomatski odnosi među državama često se mijenjaju pod utjecajem ranijih odluka, a najnovije glasanje u Ujedinjenim nacijama pokazalo je da određeni potezi mogu imati značaj i godinama kasnije.
Bosna i Hercegovina ovoga puta zauzela je stav koji se razlikuje od njenog ranijeg izjašnjavanja. Posebnu pažnju privlači moguća povezanost te odluke s događajima iz 2024. godine, kada se u Generalnoj skupštini UN-a odlučivalo o pitanju od izuzetnog značaja za našu zemlju.
Odluke iz prošlosti ponovo u fokusu
U maju 2024. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Tada su 84 države podržale dokument, 19 ih je glasalo protiv, dok je 68 bilo suzdržano.
Glasanje je imalo poseban diplomatski značaj za Bosnu i Hercegovinu, a stavovi pojedinih država pokazali su koliko se međunarodni odnosi mogu razlikovati i kada je riječ o sudski utvrđenim historijskim činjenicama.
Dvije godine kasnije, jedna od država koje su se protivile toj rezoluciji ponovo se našla u središtu važnog glasanja.
Ovoga puta pažnju privlači odluka predstavnika Bosne i Hercegovine.
Značajna promjena među državama članicama
Glasanje održano 28. oktobra 2026. godine pokazalo je da je podrška jednoj dugogodišnjoj inicijativi u Generalnoj skupštini UN-a znatno oslabila.
Dok je prethodne godine za rezoluciju glasalo 165 država, sada ju je podržalo njih 130.
Istovremeno je broj država koje su bile protiv porastao sa sedam na 17, dok ih je 25 ostalo suzdržano.
Među državama koje su promijenile ranije stavove našla se i Bosna i Hercegovina.
Takav rezultat ukazuje na promjene u diplomatskim odnosima, ali i na različite interese kojima se države vode prilikom odlučivanja.
Otkriveno kakav je potez povukla BiH
Bosna i Hercegovina glasala je protiv rezolucije kojom Generalna skupština UN-a poziva na ukidanje američkog ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga protiv Kube.
Za dokument je glasalo 130 država, 17 je bilo protiv, a 25 suzdržano. Rezolucija je, uprkos smanjenoj podršci, usvojena.
BiH je tako promijenila raniji stav, budući da je 2025. godine prilikom glasanja o istom pitanju bila suzdržana.
Protiv rezolucije glasale su, između ostalih, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Češka i Ukrajina.
Hrvatska je bila suzdržana, dok je Srbija podržala dokument kojim se traži ukidanje američkog embarga.
Ipak, riječ je o rezoluciji koja nema pravno obavezujući karakter, pa njeno usvajanje ne znači automatsko ukidanje američkih ekonomskih ograničenja.
Zašto se ponovo spominje 2024. godina?
Posebno zanimljiv dio cijelog slučaja jeste moguća povezanost glasanja BiH s ranijim stavom Kube prema Rezoluciji o Srebrenici.
Naime, Kuba je 23. maja 2024. godine bila među 19 država koje su glasale protiv Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Prema riječima jednog bosanskohercegovačkog diplomate, BiH je ranije podržavala ukidanje embarga Kubi, potom je bila suzdržana, a sada je glasala protiv.
Takav slijed događaja povezuje se s kubanskim protivljenjem rezoluciji iz 2024. godine, iako nije zvanično potvrđeno da je upravo to jedini ili presudni razlog najnovije odluke BiH.
Glasanju je prethodila i oštra diplomatska rasprava između američkih i kubanskih predstavnika u UN-u.
Američki ambasador Mike Waltz kritikovao je kubanske vlasti, dok je ministar vanjskih poslova Kube Bruno Rodríguez Parrilla odbacio američke ocjene i upozorio na posljedice ekonomskih ograničenja po stanovništvo njegove zemlje.
Uprkos protivljenju BiH i još 16 država, većina članica Generalne skupštine podržala je rezoluciju.
Za Bosnu i Hercegovinu ovo glasanje posebno je zanimljivo zbog promjene ranijeg diplomatskog stava i činjenice da se u njegovom tumačenju ponovo pojavljuje Rezolucija o Srebrenici.
