Jedan potez državnog ministra izazvao je brojne reakcije, a način na koji je sve izgledalo ostavio je javnost s mnogo pitanja.
Objava koja je uslijedila nakon njegovog poteza dodatno je privukla pažnju, posebno zbog osobe i mjesta na koje se odnosila.
Ipak, ono što je uslijedilo nakon svega toga pokazalo je da ova priča neće ostati samo još jedna politička polemika na društvenim mrežama.
Sve je počelo jednom posjetom
Košarac je 16. septembra boravio u Beogradu, gdje je posjetio mjesto koje je nakon smrti Ratka Mladića ponovo dospjelo u fokus javnosti.
Na društvenim mrežama objavljene su fotografije s tog mjesta, a upravo su one izazvale brojne reakcije.
Na fotografijama se vidi kako Košarac polaže vijenac i značku sa zastavom Republike Srpske. Zabilježen je i trenutak u kojem ljubi krst na kojem se nalazi ime i prezime Ratka Mladića.
Košarac je uz objavljene fotografije napisao:
„Čekam vaskrsenje mrtvih i život budućeg vijeka.“
Reakcije nisu ostale samo na društvenim mrežama
Nakon objave uslijedile su reakcije političara i javnosti.
Posebnu pažnju privuklo je pitanje da li će na Košarčev postupak reagovati i nadležne institucije.
Odgovor je stigao kroz konkretan potez koji je uslijedio nekoliko dana kasnije.
Davud Bećirović, kandidat Demokratske fronte za Skupštinu Kantona Sarajevo, podnio je 18. septembra Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Košarca. Informaciju su objavili TuzlaInfo i drugi mediji, pozivajući se na samu prijavu.
U prijavi se navodi sumnja na počinjenje krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona BiH.
Šta se Košarcu stavlja na teret?
Podnosilac prijave kao ključne okolnosti navodi upravo ono što je zabilježeno tokom Košarčeve posjete.
U prijavi se spominju polaganje vijenca, ostavljanje značke sa zastavom Republike Srpske, ljubljenje krsta s Mladićevim imenom, kao i javno objavljivanje fotografija s posjete.
Posebno se navodi i broš „Natalijina ramonda“ koji je Košarac nosio na reveru. Taj simbol je nosio i Mladić tokom izricanja prvostepene presude 2017. godine.
Podnosilac prijave smatra da navedene radnje mogu predstavljati osnov za sumnju na krivično djelo povezano s veličanjem pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
Važno je, međutim, razlikovati navode iz krivične prijave od pravosnažno utvrđene odgovornosti. Sama prijava ne znači da je Košarac proglašen krivim niti da je protiv njega već donesena pravosnažna odluka.
Zašto je slučaj privukao toliku pažnju?
Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da Košarac nije privatno lice, već ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.
Zbog toga je njegova posjeta Mladićevom grobu izazvala reakcije koje su otišle mnogo dalje od same objave na društvenim mrežama.
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, kao i za druge zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Košarac je i ranije izazivao pažnju zbog svojih javnih poruka o Mladiću. U jednoj ranijoj objavi nazvao ga je svojim komandantom, što je također izazvalo političke reakcije.
Šta sada može uslijediti?
Krivična prijava sada je pred Tužilaštvom BiH, koje treba procijeniti navode iz prijave i odlučiti postoje li osnovi za dalje postupanje.
Podnosilac prijave zatražio je provođenje istrage i prikupljanje dostupnih dokaza, uključujući objave i fotografije sa društvenih mreža.
To, međutim, ne znači da je istraga već okončana niti da je odgovornost utvrđena.
Naredni potez je na nadležnim institucijama, koje trebaju procijeniti sve okolnosti i donijeti odluku u skladu sa zakonom.
Za sada je činjenica da je potez državnog ministra izazvao snažne reakcije, a potom doveo i do podnošenja krivične prijave.
Upravo zato će naredni potezi Tužilaštva BiH pokazati hoće li ovaj slučaj ostati na nivou prijave ili će dobiti i nastavak kroz formalni postupak.
