Odnosi unutar Bosne i Hercegovine ponovo su u fokusu nakon poruka koje bi mogle otvoriti prostor za drugačiji politički odnos nego što je bio slučaj prethodnih godina.
Najnovije najave izazvale su pažnju jer se odnose na jedno od pitanja koje već dugo opterećuje političku scenu u zemlji.
Nove poruke iz političkog vrha
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da nakon posljednjih izbora postoji prostor za novo približavanje Bošnjaka i Hrvata te da bi popravljanje njihovih odnosa trebalo biti među prioritetima nove vlasti.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ Čović je govorio o mogućnosti drugačije političke saradnje, formiranju vlasti i pitanjima koja su posljednjih godina izazivala neslaganja između stranaka.
Posebnu pažnju posvetio je odnosima u Federaciji BiH, kao i pitanju koje je već duže vrijeme jedno od najosjetljivijih u političkim razgovorima.
Pitanje koje godinama izaziva sporove
Čović je svoje poruke povezao i s pitanjem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno fenomenom Željka Komšića.
Komšić je od 2006. godine u više izbornih ciklusa biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok hrvatske političke stranke predvođene HDZ-om BiH godinama osporavaju način na koji se dolazi do tog mandata.
Na izborima 2022. godine Komšić je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 227.540 glasova, dok je kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto dobila 180.255 glasova.
Pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva tako je postalo jedno od ključnih pitanja u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, posebno kada je riječ o konceptu legitimnog predstavljanja.
Čović sada smatra da bi nakon posljednjih izbora moglo doći do promjene političke atmosfere.
„Takav razvoj događaja će, sasvim sigurno, značajno relaksirati ukupne odnose i unutrašnji dijalog, što nam pomalo vraća međusobno povjerenje koje je bilo vidno narušeno posljednjih desetak godina“, rekao je za Avaz.
Najavljuje razgovore i novu saradnju
Čović je poručio da je potrebno dodatno raditi na odnosima između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH.
„nama nema druge nego relaksirati odnose, posebno u FBiH između hrvatskog i bošnjačkog naroda, jer vidjeli smo šta se događa kad idemo ‘tuk na utuk’ – opći zastoj, problemi i nepovjerenje“.
Prema njegovim riječima, posljednjih dana razgovarao je s gotovo svim relevantnim stranačkim liderima, među kojima su Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Milorad Dodik.
Čović najavljuje da bi direktni razgovori o formiranju vlasti trebali početi odmah, uz dogovor o stabilnosti institucija, poštivanju Ustava i zakona te nastavku evropskog puta BiH.
„Tako da smatram da ćemo ovaj put malo lakše tražiti rješenja za sve probleme koje smo naslijedili, a i za ono što se nalazi ispred nas“, rekao je Čović, dodajući da bi brže formiranje vlasti moglo vratiti povjerenje građana u funkcionisanje države.
Izborni zakon ostaje jedno od ključnih pitanja
Jedno od pitanja o kojem bi se i dalje moglo razgovarati jeste izmjena Izbornog zakona BiH.
Čović tvrdi da zahtjev HDZ-a BiH za promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH nije povezan s teritorijalnim preustrojem države.
„Tu nema nikakve priče o teritorijalnim ili drugim koncepcijama preustroja BiH“, kazao je.
Govoreći o mogućem dogovoru, dodao je da bi cilj trebao biti osigurati „osnovnu relaksaciju koja je BiH danas prijeko potrebna“.
U takvom kontekstu Čović bošnjačko-hrvatsko približavanje vidi kao važno za smanjivanje političkih blokada i funkcionisanje Federacije BiH.
„prvenstveno Bosna i Hercegovina ispašta, naš evropski put, a i sve drugo jednostavno ide na sličan način“, upozorio je.
Ishod izbora ponovo otvorio pitanje
Na posljednjim izborima hrvatski politički predstavnici uspjeli su dobiti svog kandidata za Predsjedništvo BiH, ali pitanje izbornog sistema time nije zatvoreno.
U ranijim izbornim ciklusima mogućnost da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran glasovima većinski bošnjačkog biračkog tijela bila je jedan od glavnih razloga političkih sporova.
Na posljednjim izborima glasovi bošnjačkih kandidata bili su raspoređeni između više kandidata, među kojima su bili Bakir Izetbegović, Semir Efendić i Denis Bećirović, koji je na kraju pobijedio.
Slaven Kovačević, koji je bio kandidat povezan s Komšićevom političkom opcijom, osvojio je oko 80.000 glasova, što nije bilo dovoljno za ulazak u Predsjedništvo BiH.
Zbog svega toga, pitanje eventualnih izmjena Izbornog zakona i dalje ostaje otvoreno, a naredni politički razgovori mogli bi pokazati hoće li najave o novom približavanju prerasti u konkretnu saradnju.
