Finansiranje penzija u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve ozbiljnijim izazovima, a najnoviji podaci pokazuju koliko je važno dugoročno osigurati stabilnost sistema od kojeg zavisi veliki broj građana.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da postojeći trendovi zahtijevaju konkretne promjene, dok bi dodatne odluke nadležnih institucija mogle utjecati na buduće finansijske obaveze.
Sve veći izazovi za postojeći sistem
Odnos između onih koji uplaćuju doprinose i građana koji ostvaruju pravo na penziju jedan je od najvažnijih pokazatelja održivosti penzionog sistema.
Kada se taj odnos pogoršava, sve veći dio tereta finansiranja prelazi na druge izvore sredstava.
Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da se problem ne može dugoročno rješavati bez promjena na tržištu rada i jačanja privrede.
Brojke pokazuju ozbiljan problem
Prema posljednjim dostupnim pokazateljima iz dostavljenih podataka, Bosna i Hercegovina ima 852.603 zaposlene osobe i 767.156 penzionera.
To znači da na jednog penzionera dolazi približno 1,11 zaposlenih, što je znatno ispod omjera od tri radnika na jednog penzionera, koji se u analizi navodi kao poželjan za stabilno finansiranje sistema.
Situacija je posebno izražena u Republici Srpskoj, gdje je broj penzionera već premašio broj zaposlenih osiguranika.
Naime, evidentirano je 290.479 osiguranih radnika, dok penziju prima 296.751 osoba. Podaci navode i gotovo 48.000 drugih kategorija osiguranika, među kojima su poljoprivrednici, samozaposleni i dobrovoljni osiguranici.
U Federaciji BiH zaposleno je 547.364 ljudi, a penziju prima 473.402 građana. To predstavlja približno 1,15 zaposlenih na jednog penzionera.
Budžet preuzima sve veći teret
Poseban problem predstavlja razlika između novca prikupljenog doprinosima i ukupnih sredstava potrebnih za isplatu penzija.
Od januara 2020. godine Federalni zavod PIO nema zaseban račun za uplatu doprinosa, već se sredstva direktno uplaćuju u budžet Federacije BiH.
Za ovogodišnje penzije potrebno je približno 4,42 milijarde KM, dok su planirani prihodi od doprinosa 3,27 milijardi KM.
Zbog toga je za redovnu isplatu potrebno osigurati dodatnih 1,15 milijardi KM iz budžeta.
Ostaje pitanje hoće li planirani prihodi od doprinosa biti ostvareni, s obzirom na zabilježeni pad njihove naplate.
Stručnjaci upozoravaju na posljedice
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje smatra da ovakav način finansiranja predstavlja ozbiljan rizik za dugoročnu održivost penzionog sistema.
Prema njegovoj ocjeni, izdvajanje više od milijardu maraka iz budžeta za penzije smanjuje sredstva koja bi mogla biti iskorištena za druge javne potrebe.
Šunje naglašava da je povećanje zaposlenosti ključni preduvjet za poboljšanje situacije.
Upozorava i na negativne posljedice gašenja ili slabljenja velikih privrednih subjekata, poput Koksare i Željezare, jer takvi procesi dodatno smanjuju broj radnih mjesta.
Rješenje vidi u povoljnijem poslovnom ambijentu, podršci preduzetnicima i smanjenju nameta, posebno parafiskalnih.
Potrebne su ozbiljne promjene
Na potrebu reformi upozorava i Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
On smatra da nedostatak radne snage već dugo predstavlja problem koji zahtijeva sistemski odgovor.
Među mogućim rješenjima navodi fleksibilnije oporezivanje dohotka, različit porezni tretman zavisno od visine primanja te odlučniju borbu protiv rada na crno.
Papac se zalaže i za razvoj fleksibilnijeg tržišta rada, uključujući rad od kuće i različite oblike samozapošljavanja.
Posebno ističe potrebu reforme penzionog sistema prema iskustvima država regije i Evropske unije, uz stvaranje mogućnosti da građani dodatno štede za vlastitu budućnost.
Kao važan prioritet izdvaja i ozbiljnije aktivnosti usmjerene na povratak dijaspore.
Očekuje se još jedna važna odluka
Finansijske obaveze penzionog sistema mogle bi dodatno porasti zavisno od ishoda postupka pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
Trećina zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH podnijela je zahtjev za preispitivanje ustavnosti izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, usvojenih u januaru 2026. godine.
Sporno je, između ostalog, pitanje različitih iznosa penzija za osobe koje imaju manje od 20 godina staža.
Prema članu 81. zakona, osobe koje su pravo na penziju pod tim uslovima ostvarile od 1. januara 2026. godine primaju 451 KM, dok oni koji su penzionisani ranije, pod istim uslovima, primaju 692 KM.
Ukoliko Ustavni sud FBiH prihvati zahtjev i donese odluku koja bi povećala obaveze za isplatu penzija, pritisak na budžet mogao bi dodatno porasti.
Dok se očekuje sudska odluka, ekonomski stručnjaci naglašavaju da će dugoročna stabilnost penzionog sistema prvenstveno zavisiti od povećanja zaposlenosti, privrednog razvoja i provođenja odgovarajućih reformi.
