Pred Bosnom i Hercegovinom je važan datum na međunarodnoj političkoj sceni, a uoči razgovora o stanju u zemlji stigla je oštra reakcija Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i bivšeg predsjednika Republike Srpske.
Dodik je iznio niz kritika i zahtjeva koji se odnose na djelovanje međunarodnih predstavnika u BiH. Njegova poruka dolazi u trenutku kada se očekuje nova rasprava o političkim i institucionalnim pitanjima u zemlji.
Važan datum za Bosnu i Hercegovinu
Za 30. oktobar zakazana je sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na kojoj će jedna od tema biti situacija u Bosni i Hercegovini.
Uoči tog zasjedanja ponovo su otvorena pitanja odnosa domaćih političkih predstavnika prema međunarodnim institucijama i njihovoj ulozi u zemlji.
Milorad Dodik već duže vrijeme javno osporava pojedine odluke međunarodnih zvaničnika, a njegova najnovija reakcija pokazuje da od takvih stavova ne odustaje.
Ovoga puta nije se zadržao samo na kritikama, nego je iznio i konkretna očekivanja od jednog od najvažnijih međunarodnih tijela.
Iznesen zahtjev koji privlači pažnju
Dodik smatra da bi Vijeće sigurnosti UN-a trebalo preispitati i poništiti odluke koje su u Bosni i Hercegovini donosili visoki predstavnici.
Posebno je spomenuo Christiana Schmidta i Valentina Inzka, tvrdeći da njihove odluke nisu dobile odgovarajući demokratski legitimitet.
Prema njegovom stavu, mjere koje nisu prošle parlamentarnu proceduru trebalo bi proglasiti ništavnim i ukloniti iz pravnog sistema.
Takav zahtjev dio je Dodikovog dugogodišnjeg protivljenja ovlastima visokog predstavnika, a u najnovijoj izjavi povezao ga je s predstojećim međunarodnim zasjedanjem.
Otkriveno šta je izazvalo oštru reakciju
Povod za Dodikovo obraćanje bio je izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Predsjednik SNSD-a optužio je OHR da u dokumentu ponavlja ranije iznesene kritike na račun Republike Srpske i da političke ocjene predstavlja kao utvrđene činjenice.
Izvještaj je opisao kao dokument „pun netačnih informacija, proizvoljnih kvalifikacija i otrcanih političkih floskula“.
Upotrijebio je i izraz „resavska škola“, aludirajući na prepisivanje ranijih izvještaja, te ustvrdio da takav pristup ne doprinosi razumijevanju prilika u Bosni i Hercegovini.
To su Dodikove ocjene sadržaja izvještaja, a ne nezavisno utvrđene činjenice o njegovoj tačnosti.
Poručio šta očekuje u narednim danima
U nastavku reakcije Dodik je ponovo doveo u pitanje način djelovanja OHR-a, nazivajući ga instrumentom stranog protektorata.
Tvrdi da ovlasti visokog predstavnika otvaraju pitanja suvereniteta, vladavine prava i demokratskog legitimiteta institucija.
Zbog toga očekuje da Vijeće sigurnosti poništi odluke koje smatra spornim, navodeći da se, prema njegovom mišljenju, problem ne može riješiti novim izvještajima i političkim obrazloženjima.
Sjednica zakazana za 30. oktobar tako dolazi u atmosferi nastavljenih političkih neslaganja oko međunarodne uloge u Bosni i Hercegovini.
Ipak, Dodikov zahtjev zasad predstavlja politički stav i očekivanje. Nije riječ o potvrđenoj odluci Vijeća sigurnosti, a eventualni zaključci bit će poznati nakon zasjedanja.
