Iz Austrije je stigla oštra politička poruka koja se odnosi na Republiku Srpsku i način djelovanja njenog političkog rukovodstva. U središtu najnovijeg istupa ponovo se našao Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske.
Poruka je upućena evropskim institucijama, a njen autor smatra da je vrijeme za drugačiji pristup određenim pitanjima u Bosni i Hercegovini. Ipak, riječ je o javnom zahtjevu, a ne o već donesenoj odluci Evropske unije.
Iz Austrije stigla poruka koja privlači pažnju
Gunther Fehlinger-Jahn, predsjedavajući Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, oglasio se na društvenim mrežama povodom političkih i ekonomskih prilika u Republici Srpskoj.
U svojoj objavi posebno je naglasio važnost odgovornosti političkog rukovodstva i transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima.
Njegov istup usmjeren je na odnos evropskih institucija prema vlastima u ovom bh. entitetu, uz tvrdnju da se određene dosadašnje prakse moraju ozbiljnije preispitati.
Važno je naglasiti da Fehlinger-Jahn ne nastupa kao zvanični predstavnik Evropske unije, nego kao austrijski zagovornik proširenja NATO-a.
Dodikova najava pokrenula novu raspravu
Povod za Fehlinger-Jahnovu reakciju bila je najava Milorada Dodika da bi prosvjetnim radnicima u Republici Srpskoj od 1. januara 2027. godine plate trebale biti povećane za 10 posto.
Dodik je poručio da se na taj način želi odgovoriti na rast životnih troškova i poboljšati položaj zaposlenih u obrazovanju.
Međutim, Fehlinger-Jahn smatra da je potrebno objasniti kako će najavljeno povećanje biti finansirano, posebno imajući u vidu fiskalne izazove s kojima se, prema njegovoj ocjeni, suočava Republika Srpska.
Naglasio je da prosvjetni radnici zaslužuju veće plate, ali je istovremeno izrazio sumnju da bi javna sredstva mogla biti korištena za jačanje političke lojalnosti.
Takva sumnja predstavlja njegovu ocjenu, a ne dokaz da je najavljeno povećanje plata povezano s političkom zloupotrebom novca.
Otkriveno šta se konkretno traži od Evropske unije
Fehlinger-Jahn pozvao je Evropsku uniju da zamrzne sredstva koja se nalaze pod kontrolom političkog rukovodstva Republike Srpske.
Osim toga, zatražio je obustavljanje direktne finansijske podrške institucijama za koje smatra da svojim djelovanjem podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Predložio je i provođenje revizije projekata finansiranih evropskim novcem kako bi se utvrdilo postoje li eventualne nepravilnosti ili zloupotrebe.
„Evropa ne smije finansirati političko pokroviteljstvo, separatizam ili destabilizaciju demokratije“, poručio je Fehlinger-Jahn.
Njegov zahtjev odnosi se na političko rukovodstvo i institucije koje smatra odgovornim za sporne postupke, a ne na automatsko uskraćivanje pomoći svim stanovnicima Republike Srpske.
Naglasio i šta bi trebalo zaštititi
U nastavku objave Fehlinger-Jahn je poručio da eventualne finansijske mjere ne bi trebale ugroziti humanitarnu pomoć, nezavisno civilno društvo i obične građane.
Prema njegovom prijedlogu, buduće evropsko finansiranje trebalo bi usloviti poštivanjem vladavine prava, fiskalnom transparentnošću i suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Svoj istup zaključio je porukom da Bosna i Hercegovina pripada Evropskoj uniji, a ne trajnoj političkoj krizi.
Ipak, Evropska unija nije ovim pozivom donijela odluku o zamrzavanju sredstava. Riječ je o prijedlogu upućenom njenim institucijama.
Hoće li takav zahtjev dobiti podršku i dovesti do konkretnih mjera, zavisit će od budućih odluka nadležnih evropskih tijela.
