Novi sukob u Hrvatskoj dobio je nastavak nakon što je skupina sudaca odlučila javno odgovoriti na kritike koje su prethodnih dana stigle iz samog vrha državne vlasti. Njihovo očitovanje otvorilo je dodatna pitanja o odgovornosti, načinu rada i postupcima koji su doveli do ozbiljnih nesuglasica.
U cijelu se situaciju uključio i premijer Andrej Plenković, čije su izjave izazvale izravnu reakciju. Dok se različite strane pozivaju na svoje ovlasti i obveze, pitanje mogućeg rješenja ostaje otvoreno.
Nesuglasice koje su prerasle u ozbiljan problem
Problemi koji su se posljednjih dana našli u središtu javnosti nisu nastali preko noći. Njima su prethodila različita tumačenja postupaka i odluka, a pokušaji pronalaska zajedničkog rješenja zasad nisu donijeli očekivani rezultat.
Posebno je osjetljivo što se neslaganja odnose na instituciju čiji rad ima važnu ulogu u zaštiti prava građana.
Dok dio uključenih smatra da su određeni postupci opravdani, drugi upozoravaju na potrebu jasnijeg definiranja pravila i odgovornosti.
Upravo su te razlike dovele do novih javnih istupa, a posljednja reakcija dodatno je pokazala koliko su se stajališta udaljila.
Važna institucija suočena s dodatnim poteškoćama
Riječ je o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koji već dulje vrijeme radi u nepotpunom sastavu.
Od predviđenih 13 sudaca trenutačno ih je deset jer Hrvatski sabor još nije izabrao troje nedostajućih članova.
Unutarnje nesuglasice dodatno su otežale rad Suda, a neposredan povod postalo je tonsko snimanje sjednica i stručnih sastanaka.
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić objasnio je da je snimanje uvedeno nakon ranijih sporova oko vjerodostojnosti zapisnika.
Prema njegovim riječima, svi suci bili su upoznati s nabavom opreme i početkom snimanja 1. listopada. Budući da tada nije bilo protivljenja, smatrao je da postoji suglasnost za takav način rada.
Staničić tvrdi i da su snimke dio povjerljive dokumentacije te da služe provjeri sadržaja rasprava.
Iz Vlade stigle oštre kritike
Situaciju su komentirali premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Damir Habijan.
Plenković je odbijanje sudjelovanja na sjednicama ocijenio opstrukcijom rada Ustavnog suda, dovodeći u pitanje opravdanost takvog postupanja.
Habijan je također kritizirao ponašanje troje sudaca, smatrajući da njihov izostanak sa sjednica otežava odlučivanje o predmetima koji se odnose na prava građana.
Ministar je pritom otvorio i pitanje političke pozadine cijelog sukoba, povezujući ga s odnosima između vladajućih i oporbe.
Takve su ocjene dodatno pojačale javnu raspravu, a ubrzo je stigao odgovor prozvanih sudaca.
Stigao odgovor troje ustavnih sudaca
U zajedničkom očitovanju Hini ustavni suci Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan odbacili su tvrdnje da ne dolaze na posao i ne obavljaju svoje dužnosti.
„Prije svega, nije točno da ne dolazimo na posao i da ne radimo. Na spisima radimo redovno, kao i uvijek do sada”, poručili su.
Objasnili su da njihovo protivljenje nije usmjereno protiv rada Suda, nego protiv sudjelovanja na sjednicama koje se, prema njihovu tumačenju, tonski snimaju bez odgovarajućeg pravnog temelja.
Suci smatraju da prije takvog snimanja moraju postojati jasna pravila o njegovoj svrsi, provedbi, pristupu snimkama i njihovu čuvanju.
Tvrde i da snimke nisu dostupne javnosti ni strankama u postupcima, a da je pristup njima ograničen i samim sucima.
Njihovo je stajalište tako suprotno objašnjenju predsjednika Suda, koji navodi da snimke služe provjeri zapisnika i da suci mogu preslušati odgovarajuće dijelove.
Iznijeli konkretan primjer svojeg rada
Kako bi potkrijepili tvrdnju da redovito obavljaju svoje dužnosti, suci su naveli podatke sa sjednice održane 22. listopada.
Na dnevnom redu tada je bilo 28 predmeta, a Lovorka Kušan bila je sutkinja izvjestiteljica u njih 13.
Prema njihovu objašnjenju, to znači da je navedene predmete prethodno pripremila za raspravu, a o dijelu njih donesene su i odluke.
Opisali su i događaj od 29. listopada, kada je Sanja Bezbradica Jelavić pokušala održati sjednicu Prvog vijeća.
Prema tvrdnjama sudaca, zatražila je prekid tonskog snimanja, ali djelatnica Suda nije postupila prema njezinu nalogu, pozivajući se na upute predsjednika Suda.
Nakon toga predloženo je održavanje sjednice u drugoj prostoriji, čemu su se usprotivili pojedini članovi vijeća.
Sjednica na kraju nije održana.
Upozorili i na neovisnost sudaca
Troje sudaca smatra da je u cijelom slučaju važno zaštititi neovisnost odlučivanja i zakonitost postupaka.
U svojem očitovanju upozorili su da posljednji javni pritisci, prema njihovu mišljenju, ugrožavaju njihovu unutarnju neovisnost.
Naglašavaju da će postupati prema pravilima o snimanju kada ona budu jasno utvrđena.
S druge strane, predsjednik Ustavnog suda ostaje pri objašnjenju da je snimanje uvedeno radi vjerodostojnosti zapisnika i urednog dokumentiranja rasprava.
Rasplet sukoba još nije poznat
Aktualni spor otvorio je dva važna pitanja: kako osigurati nesmetan rad Ustavnog suda i na koji način urediti postupke oko kojih su nastala neslaganja.
Situaciju dodatno otežava nepotpun sastav institucije, zbog čega je Staničić ponovno pozvao Hrvatski sabor da izabere troje nedostajućih sudaca.
Za sada nema dogovora koji bi okončao spor oko tonskog snimanja.
Posljednje očitovanje troje sudaca pokazalo je da odbacuju optužbe o neradu i inzistiraju na jasnim pravilima, dok predstavnici Vlade njihovo postupanje smatraju preprekom redovitom radu Suda.
Hoće li se sukob riješiti dogovorom o načinu snimanja ili će se nesuglasice nastaviti, ostaje otvoreno.
