Nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Srbiji otvorena su brojna pitanja o budućim odnosima sa susjednim državama, uključujući Hrvatsku. U središtu pozornosti našla se i izjava političke predstavnice iz Srbije koja je progovorila o dosadašnjem razdoblju, očekivanjima od nove vlasti i ulozi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Njezine riječi dolaze u trenutku kada se u Srbiji očekuje početak novog političkog poglavlja. Iako izborni rezultati najavljuju promjene, ostaje otvoreno pitanje hoće li se one odraziti i na odnose dviju država.
Politički preokret otvorio važna pitanja
Promjena vlasti ne znači nužno i trenutačnu promjenu načina funkcioniranja državnih institucija. Upravo je to jedno od pitanja koje se nameće nakon posljednjih događaja u susjedstvu.
Nova politička većina suočit će se s očekivanjima različitih dijelova društva, a njezini će se potezi pratiti i izvan državnih granica.
Posebno će važan biti odnos prema ranije otvorenim pitanjima koja zahtijevaju političku spremnost, međusobno razumijevanje i konkretne odluke.
U takvim okolnostima pojavile su se i ocjene dosadašnjih političkih odnosa, uz poruke o tome što bi trebalo obilježiti sljedeće razdoblje.
Što izborna pobjeda znači za Hrvate u Srbiji?
Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima održanima 25. listopada otvorila je mogućnost promjene političkog smjera Srbije.
O njezinu značenju za hrvatsku zajednicu govorila je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i zastupnica HDZ-a u Hrvatskom saboru.
U razgovoru za Dnevno istaknula je da će stvarna vrijednost izbornih rezultata ovisiti o tome kako će buduća vlast postupati prema građanima i državnim institucijama.
Prema njezinu stajalištu, izborna pobjeda predstavlja početak političke odgovornosti, a ne jamstvo da će se svi postojeći problemi riješiti.
Posebno smatra važnim da nacionalne manjine imaju mogućnost ravnopravno sudjelovati u društvenom i političkom životu.
Očekivanja od nove vlasti vrlo su konkretna
Vojnić smatra da će jedan od najvažnijih pokazatelja demokratskih promjena biti odnos novih vlasti prema nacionalnim manjinama.
Za hrvatsku zajednicu posebno izdvaja dosljednu provedbu manjinskih prava, političku zastupljenost te ravnopravnu uporabu hrvatskog jezika i pisma.
Važnima smatra i obrazovanje na materinskom jeziku, odgovarajuće financiranje manjinskih institucija te uključivanje njihovih predstavnika u donošenje odluka.
Prema njezinim riječima, hrvatska zajednica ne očekuje poseban položaj, nego jednaka prava i mogućnosti.
„Ne tražimo privilegije, nego promjenu pristupa.”
Naglasila je i da nova vlast treba pokazati spremnost za razgovor i rješavanje problema koji su se tijekom prethodnih godina odgađali.
Ostala su i teška pitanja između dviju država
Osim položaja nacionalnih manjina, Vojnić je govorila i o odnosima Hrvatske i Srbije, posebno o pitanjima koja proizlaze iz ratne prošlosti.
Među važnim temama izdvojila je sudbinu nestalih osoba, odgovornost za ratne zločine i poštovanje prava žrtava.
Smatra da se napredak može ostvarivati postupno, bez odustajanja od zahtjeva za istinom i pravdom.
Prema njezinoj ocjeni, najveća prepreka normalizaciji odnosa nije nedostatak mogućnosti za dogovor, nego nedovoljna politička spremnost da se otvorena pitanja doista rješavaju.
Zato naglašava važnost kontinuiranog dijaloga i provedbe već postignutih dogovora.
Otkrila kakvu je ulogu imao Plenković
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na dosadašnji angažman hrvatske Vlade prema Hrvatima koji žive u Srbiji.
Vojnić je pritom vrlo pozitivno ocijenila utjecaj Vlade Andreja Plenkovića na razvoj hrvatske zajednice u susjednoj državi.
Prema njezinim riječima, tijekom proteklih deset godina dogodile su se velike promjene u odnosu Hrvatske prema sunarodnjacima izvan domovine.
Istaknula je da je snažna i kontinuirana potpora Republike Hrvatske omogućila brojne razvojne iskorake hrvatske zajednice u Srbiji.
Posebno je naglasila da se hrvatska potpora povećavala usporedno s razvojem institucija i njihovim potrebama.
Prema njezinoj ocjeni, zajednica koja je ranije bila institucionalno i demografski oslabljena danas ponovno razvija vlastite kapacitete, pokreće projekte i jača svoju organiziranost.
Vojnić smatra da je upravo potpora Plenkovićeve Vlade imala važnu ulogu u tim promjenama.
Naglasila je da takva suradnja hrvatskoj zajednici nije omogućila samo očuvanje postojećih institucija nego i stvaranje temelja za budući razvoj.
Što slijedi nakon izbornog preokreta?
Unatoč dosadašnjim pomacima, Vojnić smatra da položaj Hrvata u Srbiji još nije riješen na zadovoljavajući način.
Posebno upozorava da napredak ostvaren uz potporu Hrvatske ne znači da je Srbija ispunila sve svoje obveze prema hrvatskoj nacionalnoj manjini.
Jedan od sljedećih važnih ciljeva bit će snažnije političko zastupanje hrvatske zajednice, pri čemu Vojnić očekuje nastavak suradnje s Republikom Hrvatskom.
Istodobno, od nove vlasti u Srbiji očekuje konkretne poteze kojima će pokazati drukčiji odnos prema manjinskim pravima i otvorenim bilateralnim pitanjima.
Njezina poruka tako povezuje dvije važne teme: pozitivnu ocjenu dosadašnje potpore Plenkovićeve Vlade Hrvatima u Srbiji i očekivanje da buduća srbijanska vlast preuzme veću odgovornost za njihov položaj.
Hoće li političke promjene donijeti i stvarne pomake u tim područjima, pokazat će odluke koje tek slijede.
