U Hrvatskoj se ponovno otvara pitanje koje se izravno tiče velikog broja građana, a najnovije izjave iz kruga premijera Andreja Plenkovića mogle bi potaknuti dodatne rasprave.
Iako su povod bile pozitivne gospodarske vijesti, razgovor je ubrzo otvorio znatno osjetljivije teme. Posebnu pozornost privukla je procjena koja se odnosi na dugoročnu održivost jednog od najvažnijih državnih sustava.
Izjava koja otvara brojna pitanja
Zvonimir Savić, ekonomski savjetnik premijera Andreja Plenkovića, komentirao je najnovije pokazatelje hrvatskoga gospodarstva i reforme koje država provodi.
Pritom je istaknuo nekoliko pozitivnih pomaka, ali i upozorio na izazove koji bi u budućnosti mogli zahtijevati dodatne promjene.
Prema njegovim riječima, pojedini rezultati potvrđuju dosadašnje poteze Vlade, no to ne znači da su svi problemi riješeni.
Pozitivne vijesti, ali i važna upozorenja
Međunarodna agencija Moody’s potvrdila je kreditni rejting Hrvatske na razini A3, uz stabilne izglede, što je Savić ocijenio vrlo dobrom viješću.
Istaknuo je da se u obrazloženju posebno izdvajaju učinkovitost hrvatskih institucija, stabilnost javnih financija i gospodarski rast.
Naglasio je i važnost održavanja proračunskog deficita ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda.
Prema njegovoj ocjeni, hrvatsko gospodarstvo raste brže od gospodarstva europodručja, a očekuje i mogućnost daljnjeg poboljšanja kreditnog rejtinga.
Što to konkretno znači za građane?
Savić smatra da povoljnija kreditna ocjena može omogućiti državi jeftinije zaduživanje i niže kamatne stope.
Usporedio je Hrvatsku s nekoliko europskih država, navodeći da se Poljska, Rumunjska, Bugarska i Mađarska zadužuju pod nepovoljnijim uvjetima, dok je Hrvatska, prema njegovim riječima, na razini Francuske.
Objasnio je da niži troškovi državnog zaduživanja ostavljaju više prostora u proračunu za financiranje drugih potreba.
Naglasio je i da stabilnost gospodarstva može privući strane ulagače, kojima su sigurnost i predvidljivost važni pri donošenju investicijskih odluka.
Velik broj promjena već je proveden
Govoreći o reformama, premijerov savjetnik podsjetio je da je Hrvatska preuzela obvezu provedbe 78 reformi.
Prema njegovim riječima, Europska komisija ocijenila je da su sve te reforme ispunjene u cijelosti.
Među područjima na kojima se radilo spomenuo je i smanjenje lista čekanja u zdravstvu.
Ipak, upozorio je da provedeni zahvati ne mogu riješiti sve probleme te da su pred Hrvatskom još važni izazovi.
Jedan od njih posebno se ističe zbog velikog broja građana na koje se odnosi.
Procjena koja bi mogla izazvati rasprave
Savić se osvrnuo na hrvatski mirovinski sustav, istaknuvši da je njegova dugoročna održivost jedan od ozbiljnijih izazova.
Upozorio je da Hrvati, prema njegovoj procjeni, odlaze u mirovinu znatno ranije nego stanovnici nordijskih zemalja.
Smatra da sustav dodatno opterećuje velik broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo.
Posebno je izdvojio strukturu umirovljenika i relativno malen udio onih koji su mirovinu ostvarili na temelju navršene dobi ili potrebnog radnog staža.
Što bi Vlada trebala poduzeti?
Govoreći o mogućim rješenjima, Savić je poručio da bi trebalo obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu i poticati građane na dulji radni staž.
Prema njegovu mišljenju, Vlada može prilagođavati mirovinski sustav kako bi se smanjilo opterećenje koje proizlazi iz odnosa broja zaposlenih i umirovljenika.
Upozorio je da taj problem neće nestati sam od sebe te da bi u budućnosti mogao predstavljati još veći izazov.
Njegova izjava otvara pitanje kakve bi se promjene mogle razmatrati u narednom razdoblju, osobito za građane koji se približavaju umirovljenju.
Savić nije najavio konkretnu novu mjeru niti je potvrdio promjenu uvjeta za odlazak u mirovinu. Govorio je o smjeru u kojem bi se, prema njegovoj procjeni, mirovinski sustav trebao razvijati.
