Najnovije istraživanje javnog mnijenja donijelo je zanimljiv uvid u raspoloženje hrvatskih građana. Osim zadovoljstva radom državnih institucija, ispitanici su otkrili i koja ih pitanja najviše zabrinjavaju u svakodnevnom životu.
Rezultati pokazuju da se pogledi na političko vodstvo i stanje u državi ne mijenjaju jednakom brzinom. Dok se pojedini pokazatelji zadržavaju na ranijim razinama, odgovori građana otkrivaju i izražene razlike u načinu na koji doživljavaju institucije i probleme hrvatskog društva.
Istraživanje pokazalo zanimljive razlike
Listopadsko izdanje Crobarometra, redovitog istraživanja koje objavljuje Dnevnik Nove TV, ponovno je obuhvatilo nekoliko važnih područja javnog života.
Građani su imali priliku izraziti zadovoljstvo radom najvažnijih državnih institucija, ali i procijeniti koliko pojedini problemi utječu na njihovu sliku Hrvatske.
Posebno je zanimljivo što rezultati ne pokazuju velike promjene u svim područjima. Unatoč općem raspoloženju među ispitanicima, dio političkih pokazatelja ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec.
Ipak, razlike postaju mnogo jasnije kada se usporede pojedinačne ocjene i odgovori na pitanja o aktualnim društvenim izazovima.
Evo kako su prošle najvažnije institucije
Jedan od dijelova istraživanja odnosio se na ocjenjivanje rada državnih institucija školskim ocjenama od jedan do pet.
Najvišu prosječnu ocjenu dobio je Ured predsjednika Republike Hrvatske, koji je ocijenjen s 2,93. Riječ je o ocjeni koja je najbliža školskoj trojci.
Vlada Republike Hrvatske završila je s prosječnom ocjenom 2,39, što odgovara slabijoj dvojci.
Najlošije je prošao Hrvatski sabor, kojemu su ispitanici dodijelili prosječnu ocjenu 2,06.
Time se pokazala jasna razlika između triju institucija. Iako nijedna nije ostvarila prosjek veći od tri, predsjednička institucija dobila je osjetno povoljniju ocjenu od Vlade i Sabora.
Važno je razlikovati ove školske ocjene institucija od zasebnog pitanja kojim se mjerilo odobravanje rada predsjednika Republike i Vlade.
Plenković i Milanović dobili različite rezultate
Istraživanje je pokazalo da rad Vlade Andreja Plenkovića odobrava približno 27 posto ispitanika.
Istodobno, oko 61 posto građana ne odobrava rad Vlade, dok preostalih 12 posto nema određen stav.
Unatoč takvom omjeru, razina odobravanja nije se značajnije promijenila u odnosu na rujan.
Drukčiji odnos odgovora zabilježen je kod predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Njegov rad odobrava 46 posto ispitanika, dok ga 41 posto ne odobrava. Neodlučnih je 13 posto.
Ni kod Milanovića nisu zabilježene značajnije mjesečne promjene.
Usporedba pokazuje da predsjednik uživa veću razinu odobravanja rada od Vlade, a razlika je vidljiva i u udjelu građana koji izražavaju nezadovoljstvo.
Građani otkrili što ih najviše zabrinjava
Osim političkih ocjena, Crobarometar je istražio i probleme koje građani smatraju najvažnijima za Hrvatsku.
Na prvom mjestu nalazi se korupcija, koju među najveće probleme svrstava čak 63 posto ispitanika.
Vrlo blizu nalazi se inflacija, odnosno rast cijena, koju izdvaja 61 posto građana.
Slijede niske plaće i životni standard, koje problemom smatra 54 posto ispitanika.
Nezadovoljstvo političarima i političkim strankama izraženo je kod 51 posto građana, dok male mirovine među najveće probleme ubraja njih 50 posto.
Takvi rezultati pokazuju da se zabrinutost zbog rada institucija isprepleće s pitanjima osobnih primanja i svakodnevnih životnih troškova.
Korupcija pritom ostaje na vrhu, dok su među ostalim najčešće isticanim problemima upravo oni povezani s financijskom sigurnošću građana.
Što govore najnoviji rezultati?
Listopadski Crobarometar pokazuje da stabilnost političkih pokazatelja ne znači nužno i visoko zadovoljstvo radom institucija.
Vlada i predsjednik bilježe približno jednaku razinu odobravanja kao prethodnog mjeseca, ali njihove se ocjene i dalje znatno razlikuju.
Istodobno, popis najvećih problema pokazuje da građani nastavljaju izdvajati korupciju, rast cijena i životni standard kao važna pitanja.
Istraživanje je provedeno od 1. do 18. listopada 2026. godine metodom Knowledge panel, na uzorku od 995 ispitanika. Najveća navedena pogreška uzorka iznosi plus ili minus 3,3 postotna boda.
Rezultati tako donose pregled trenutačnog javnog raspoloženja, uz jasne razlike u ocjenjivanju političkih institucija i prepoznavanju problema s kojima se Hrvatska suočava.
