U Bosni i Hercegovini otvorena je nova politička priča koja bi u narednim sedmicama mogla privući veliku pažnju javnosti.
Iza svega se, prema tvrdnjama dobro obaviještenih izvora, vode ozbiljne kalkulacije oko jedne izuzetno važne funkcije.
Pojedina imena već se spominju u tim kombinacijama, dok bi konačan ishod mogao imati mnogo šire posljedice od same borbe za jednu poziciju.
Počele pripreme za važan izbor
Prema navodima izvora, u toku su pokušaji da se utiče na izbor novog predsjednika Suda BiH.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH raspisalo je konkurs za ovu funkciju, a prema informacijama iz izvora, Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a i saradnik Milorada Dodika, navodno je i prije raspisivanja konkursa počeo praviti kombinacije oko mogućih kandidata.
Kako tvrde izvori, u tim planovima razmatraju se sudije Suda BiH koje bi mogle odgovarati određenim političkim interesima.
Zašto je ova funkcija toliko važna
Predsjednik Suda BiH ima značajnu ulogu u organizaciji rada ove institucije.
Prema navodima iz dostavljenog izvora, predsjednik između ostalog učestvuje u sastavljanju sudskih vijeća i raspoređivanju sudija u Krivično i Apelaciono odjeljenje.
Zbog toga izbor prvog čovjeka državnog suda nosi veliku političku težinu, posebno u trenutku kada se pred Sudom BiH vode postupci od velikog javnog interesa.
Izvori tvrde da upravo zbog toga postoji interes da na čelo institucije dođe osoba koja bi bila prihvatljiva određenim političkim strukturama.
Ko bi mogao biti kandidat
Prema tvrdnjama izvora, jedna od mogućnosti je da se kao kandidat pojavi iskusni sudija iz Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Kako navode izvori, riječ je o osobi koja bi u javnosti mogla imati kredibilitet zbog stručnog iskustva, dok se istovremeno tvrdi da je njen profesionalni uspon dijelom vezan za period kada je Tegeltija imao značajan utjecaj u pravosuđu.
Druga opcija, prema istim navodima, jeste kandidatkinja koja je u Sud BiH došla tokom ranijih konkursnih procesa.
Izvori obje mogućnosti predstavljaju kao dio šireg pokušaja da se pronađe kandidat koji bi formalno ispunjavao sve uvjete, ali bi istovremeno bio prihvatljiv određenim političkim krugovima.
Minka Kreho kao moguća prepreka
U cijeloj priči posebno mjesto zauzima Minka Kreho, aktuelna vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH.
Kreho je na toj funkciji od decembra 2023. godine, nakon što je Ranko Debevec suspendovan.
Prema navodima izvora, eventualna prijava Minke Kreho na konkurs mogla bi značajno promijeniti odnose među kandidatima.
Ona je u Sudu BiH od 2007. godine, a izvori je predstavljaju kao osobu s dugogodišnjim iskustvom u toj instituciji.
U dostavljenim navodima ističe se i da bi njena biografija, znanje i iskustvo mogli predstavljati ozbiljnu konkurenciju kandidatima za koje se tvrdi da uživaju podršku određenih političkih struktura.
Spominju se i ranije odluke
U kontekstu aktuelnog konkursa podsjeća se i na način na koji je Ranko Debevec 2016. godine došao na čelo Suda BiH.
Prema navodima iz izvora, tada je postojala mogućnost da funkciju dobije kandidat iz reda Bošnjaka, dok je kao jedan od favorita spominjan sudija Izo Tankić.
Debevec se tada izjasnio kao Ostali, odnosno iz reda Jevreja, čime je otvoren prostor za njegov izbor.
Debevec je potom 2023. godine ponovo izabran za predsjednika Suda BiH, a prema dostavljenim informacijama bio je jedini kandidat.
Njegov mandat ipak nije završen do kraja, nakon što je suspendovan s funkcije.
Kako izgleda izbor u VSTV-u
Posebna pažnja sada se usmjerava prema VSTV-u, koje bira predsjednika Suda BiH.
Vijeće ima 15 članova, a za izbor je potrebna prosta većina, odnosno najmanje osam glasova.
Prema navedenim podacima, u aktuelnom sastavu VSTV-a nalazi se šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan član iz reda Ostalih.
Upravo zbog toga, prema tvrdnjama izvora, politička matematika mogla bi imati važnu ulogu u pokušajima da se osigura potrebna većina.
Izvori tvrde da bi se moglo računati na glasove pojedinih članova iz Republike Srpske, ali i na podršku dijela drugih članova Vijeća.
Istovremeno, navodi se mogućnost pokušaja pridobijanja ili suzdržanosti pojedinih članova, što bi moglo promijeniti konačni ishod glasanja.
Mnogo toga zavisit će od konkursa
Ipak, prije samog glasanja potrebno je proći konkursnu proceduru i bodovni filter.
Upravo zbog toga će naredni period pokazati koja će se imena pojaviti među kandidatima i ko će na kraju ispuniti sve uvjete za izbor.
Posebnu pažnju privlačit će eventualna prijava Minke Kreho, ali i kandidati koje, prema navodima izvora, podržavaju određeni politički krugovi.
Sve navedene tvrdnje o navodnom političkom lobiranju i pokušajima utjecaja predstavljaju navode izvora, dok u dostavljenom materijalu nema potvrde da su Milorad Dodik ili Milan Tegeltija javno potvrdili takav plan.
Izbor novog predsjednika Suda BiH tako bi mogao postati jedan od važnijih testova za nezavisnost pravosuđa i rad VSTV-a u narednom periodu.
