Sigurnosna situacija u Evropi ponovo je u fokusu nakon poruka koje su privukle pažnju međunarodne javnosti. U trenutku kada zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba ne jenjava, najnovija upozorenja dodatno su otvorila pitanja o spremnosti i budućim potezima.
Iako se najteži scenariji ne predstavljaju kao neizbježni, poruke visokih zvaničnika pokazuju koliko se ozbiljno razmatraju različite mogućnosti.
Poruke koje otvaraju ozbiljna pitanja
Posljednjih mjeseci evropska sigurnost sve je češća tema međunarodnih sastanaka, posebno zbog rata u Ukrajini i odnosa između velikih vojnih sila.
U takvim okolnostima posebna pažnja posvećuje se sposobnosti brzog odgovora na potencijalne prijetnje, ali i odvraćanju od poteza koji bi mogli izazvati širu krizu.
Najnovije izjave pokazuju da se mogućnost ozbiljnijeg zaoštravanja razmatra, iako se istovremeno naglašava da takav razvoj događaja nije neizbježan.
Stiglo upozorenje s međunarodnog skupa
Vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi, američki general Alexus Grynkewich, na Varšavskom sigurnosnom forumu govorio je o spremnosti Saveza da odgovori na eventualni vojni napad.
Naglasio je da ne smatra kako je oružani sukob neposredan ili neizbježan, ali je poručio da savezničke snage moraju biti spremne reagovati bez odgađanja.
Posebno se izdvojila njegova izjava da je NATO „spreman boriti se već večeras”, ukoliko bude napadnut.
Grynkewich je tako jasno naglasio odbrambenu spremnost Saveza, a ne najavio početak vojne operacije.
Iako nije direktno spomenuo Rusiju, njegove poruke dolaze u vrijeme pojačanih napetosti između Moskve i NATO-a.
Otkrio i šta bi moglo uslijediti
Američki general objasnio je kako bi, prema njegovim riječima, savezničke snage postupile u slučaju napada.
Prvi cilj bio bi zaustaviti napredovanje protivničkih snaga, zatim oslabiti njihov napad i na kraju poraziti protivnika.
Poručio je da NATO raspolaže sposobnostima za snažan odgovor čak i u slučaju dodatnog zaoštravanja sukoba.
Prema njegovoj ocjeni, upravo takva spremnost trebala bi djelovati odvraćajuće na svakoga ko razmatra napad na neku od članica Saveza.
Istakao je da bi potencijalni protivnik, suočen s jedinstvenim i spremnim NATO-om, morao uzeti u obzir visoku vojnu cijenu daljnje eskalacije.
Dodatna upozorenja iz Evrope
Na moguće sigurnosne izazove upozorio je i šef češke obavještajne službe Michal Koudelka.
Prema njegovoj procjeni, Rusija bi mogla posegnuti za sve rizičnijim operacijama protiv članica NATO-a koje pružaju podršku Ukrajini.
Koudelka smatra da Moskva možda primjenjuje pristup poznat kao „eskalacija radi deeskalacije”, kojim bi se povećavanjem pritiska nastojalo prisiliti protivnika na ustupke.
Kao moguće scenarije naveo je sabotaže objekata povezanih s pomoći Ukrajini, napade dronovima ili projektilima na skladišta oružja te, u najtežem slučaju, ograničenu vojnu akciju protiv neke od susjednih članica NATO-a.
Ipak, naglasio je da posljednji, najopasniji scenarij ne smatra neposrednom prijetnjom.
Zabrinutost zbog posljednjih događaja
Dodatnu pažnju sigurnosnim pitanjima privukli su slučajevi narušavanja zračnog prostora članica NATO-a tokom proteklih mjeseci.
Za pojedine incidente sumnja se da su povezani s ruskim dronovima i vojnim avionima, što je pojačalo zabrinutost evropskih država.
Uprkos ozbiljnosti upozorenja, poruke NATO-ovog komandanta i češkog obavještajnog zvaničnika ne znače da je novi sukob neizbježan.
Njihove izjave prije svega ukazuju na povećan oprez, potrebu za spremnošću i nastojanje da se eventualna eskalacija odvrati prije nego što preraste u širi vojni sukob.
