Dejan Šoškić, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i profesor ekonomije, najavio je duboke promjene u Srbiji i potpuno drugačiji pristup odnosima sa susjedima. Mediji ga spominju kao jednog od ozbiljnijih kandidata za novog premijera, a svoje stavove iznio je u intervjuu za Media servis.
Prema njegovim riječima, nova vlast nakon odlaska Aleksandra Vučića trebala bi napustiti retoriku iz devedesetih i graditi bliske odnose sa zemljama u okruženju. Poseban naglasak stavio je na odnos prema Bosni i Hercegovini.
Prioriteti buduće vlasti
Kao ključne prioritete Šoškić je izdvojio slobodu medija, borbu protiv korupcije, jačanje institucija i usvajanje zakona o lustraciji. Među hitnim zadacima naveo je i detaljnu provjeru svih infrastrukturnih projekata zbog sigurnosti građana, posebno nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Govoreći o programu formacije Studentska lista, istakao je vraćanje javnih konkursa umjesto stranačkog zapošljavanja. Dodao je da taj pokret raspolaže stručnim kadrovima, među kojima je više od 150 doktora nauka.
„Hipotetičko pitanje“
Komentirajući mogućnost da preuzme funkciju predsjednika Vlade Srbije, Šoškić je kazao da je u ovom trenutku riječ o hipotetičkom pitanju. Ipak, naglasio je da je spreman preuzeti dio odgovornosti za promjene u društvu.
„Da sam se želio baviti politikom, vjerovatno bih se učlanio u neku političku stranku. To nikada nisam učinio, moje životno opredjeljenje nije bila politika, ali sada su okolnosti drugačije. Smatram da bi svaki građanin trebao dati svoj doprinos tamo gdje može kako bi se naše društvo oporavilo“, rekao je Šoškić.
Osvrnuo se i na izjave Aleksandra Vučića o navodnom „samoorganiziranju građana“. Šoškić je upozorio na moguće posljedice takve retorike.
„Šta bi značilo samoorganiziranje i kakav je to poziv? To je poziv koji u suštini vodi destabilizaciji“, ocijenio je.
Drugačiji odnos prema regionu
Najviše pažnje izvan Srbije privukao je dio intervjua posvećen vanjskoj i regionalnoj politici. Šoškić se založio za prekid dugogodišnjih tenzija i uspostavljanje boljih odnosa sa susjednim državama.
Kao primjer je naveo izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o bliskosti Hrvata i Srba. Šoškić je poručio da se treba osloniti na tu ocjenu.
„Citirao bih predsjednika Hrvatske, koji je rekao veliku istinu koje smo svi svjesni. Teško je pronaći dva naroda u Evropi, ali i u svijetu, koji su bliži nego što su Hrvati i Srbi. Bilo bi potpuno iracionalno da, uz takav stepen bliskosti, nemamo dobrosusjedske odnose. Veoma je važno izaći iz narativa i retorike devedesetih“, poručio je Šoškić.
Najavio je da bi nova Vlada Srbije trebala djelovati kao konstruktivan partner u stabilizaciji regiona. Poziv na saradnju uputio je Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji.
Poseban naglasak stavio je na odnos prema Bosni i Hercegovini, čime je jasno stavio do znanja da bi ta država u budućoj politici Beograda trebala imati važno mjesto.
Šta to znači za region
Odnosi Srbije i njenih susjeda godinama su opterećeni nasljeđem ratova iz devedesetih, a političari u regionu često se poigravaju retorikom koja produbljuje podjele. Zato svaka najava promjene tona iz Beograda privlači pažnju, naročito u državama čiji su odnosi sa Srbijom složeni.
Treba imati na umu da je riječ o izjavama i najavama čovjeka koji trenutno ne obnaša nikakvu izvršnu funkciju. Šoškić je i sam naglasio da je pitanje njegovog eventualnog preuzimanja premijerske funkcije hipotetičko, pa ostaje da se vidi kako će se politička situacija u Srbiji dalje razvijati.
Njegove poruke ipak daju naslutiti u kojem smjeru dio srbijanske opozicije želi voditi zemlju: ka jačanju institucija, većoj odgovornosti vlasti i saradnji sa susjedima umjesto konfrontacije.
