U Hrvatskom saboru danas su pale važne odluke, ali rasprava koja im je prethodila pokazala je velike razlike između vladajućih i oporbe. Dok jedna strana ističe odgovorno upravljanje državnim financijama, druga upozorava na posljedice koje bi se mogle osjetiti u brojnim područjima života.
Posebno su odjeknule izjave pojedinih zastupnika koji smatraju da se iza najnovijih odluka kriju ozbiljni problemi. Upozorili su da bi posljedice mogle biti znatno šire nego što se predstavlja, a dio njihovih primjedbi odnosi se na prioritete državne politike.
Odluka koja je izazvala oštra neslaganja
Rasprava je ponovno otvorila pitanje načina na koji država raspoređuje raspoloživa sredstva i određuje što će financirati u nadolazećem razdoblju.
Predstavnici vladajuće većine naglašavali su potrebu nastavka ulaganja i ispunjavanja preuzetih obveza, dok su oporbeni zastupnici dovodili u pitanje pojedine financijske prioritete.
Nesuglasice nisu ostale samo na različitim gospodarskim procjenama. Dio zastupnika upozorio je i na moguće dugoročne posljedice sadašnjeg pristupa.
Unatoč kritikama, postupak je zaključen, a rezultat glasovanja pokazao je da vladajuća većina ima dovoljno potpore za provedbu svojeg prijedloga.
Što je na kraju odlučeno u Saboru?
Hrvatski sabor u petak, 30. listopada, prihvatio je rebalans državnog proračuna za 2026. godinu, zajedno s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.
Za izmjene proračuna glasovalo je 78 zastupnika, dok ih je 45 bilo protiv.
Prema prihvaćenom rebalansu, državni prihodi povećavaju se s 35,7 na 36,6 milijardi eura, a rashodi s 39,8 na 40,6 milijardi eura.
Istodobno se planirani proračunski manjak smanjuje s približno 4,12 na 4,02 milijarde eura.
Povećanje očekivanih prihoda najvećim dijelom povezano je s poreznim prihodima i doprinosima, dok su dodatni rashodi raspoređeni na nekoliko državnih područja.
Vlada ističe veća sredstva za građane
Predstavnici vladajuće većine tvrde da prihvaćene izmjene omogućuju nastavak financiranja važnih društvenih potreba.
HDZ-ova zastupnica Danica Baričević naglasila je da se dodatna sredstva usmjeravaju prema najranjivijim skupinama i očuvanju životnog standarda.
Za inkluzivni dodatak predviđeno je dodatnih 185 milijuna eura, dok se za mirovine i mirovinska primanja izdvaja još 108,7 milijuna eura.
Za rodiljne potpore osigurava se dodatnih 40 milijuna eura, a povećavaju se i izdvajanja za zaposlene u obrazovanju te određene energetske mjere.
Vlada smatra da takva raspodjela pokazuje kako se proračun prilagođava potrebama građana i gospodarstva.
Međutim, dio oporbe ne dijeli takvu ocjenu.
Oporba otvorila pitanje stvarnih troškova
Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da gospodarske pokazatelje treba promatrati i kroz svakodnevni život građana.
Prema njegovoj ocjeni, Vlada nedovoljno naglašava probleme povezane s inflacijom, visinom plaća i mirovina te usporavanjem gospodarskog rasta.
Slične primjedbe iznio je i IDS-ov Dalibor Paus, koji smatra da se povećanje državnih prihoda ne smije promatrati odvojeno od učinkovitosti javne potrošnje.
Paus je upozorio na neravnotežu između državnih obveza, raspoloživog novca i sposobnosti planiranja.
Mostov Miro Bulj kritizirao je visoke prihode od PDV-a, smatrajući da rast poreznih prihoda dodatno opterećuje građane koji se već suočavaju s visokim cijenama.
Oporbeni zastupnici tako su iznijeli različite prigovore, ali zajedničko im je pitanje tko će dugoročno snositi posljedice sadašnjih financijskih odluka.
Stiglo ozbiljno upozorenje o braniteljima
Posebno oštru poruku uputio je nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić, koji smatra da prihvaćene izmjene proračuna otvaraju novo razdoblje financijskih ograničenja.
Prema njegovoj ocjeni, država ulazi u fazu povećanih pritisaka na pojedina područja javne potrošnje.
Raspudić je upozorio da će prve posljedice, prema njegovu mišljenju, osjetiti sustavi povezani sa sigurnošću države, zaštitom okoliša i hrvatskim braniteljima.
Govoreći o rebalansu, posebno je izdvojio da su njegove „prve žrtve sigurnost, zaštita okoliša i branitelji”.
Takav razvoj događaja povezao je i sa zabrinjavajućim rastom troškova kamata na državne obveznice.
Raspudić zato smatra da prihvaćeni proračunski pristup nije prihvatljiv.
Važno je naglasiti da je riječ o njegovoj političkoj ocjeni mogućih posljedica, a ne o potvrđenoj odluci kojom bi se braniteljima automatski smanjivala postojeća prava.
Nisu prihvaćeni svi prijedlozi zastupnika
Nezadovoljstvo dijela oporbe povezano je i s odbijanjem većine predloženih amandmana.
Od ukupno 38 amandmana prihvaćeno je pet, među kojima su tri prijedloga Domovinskog pokreta i dva oporbena prijedloga.
Jednim od prihvaćenih prijedloga osigurava se dio sredstava za sufinanciranje kupnje vozila obiteljima s četvero ili više djece.
Prihvaćena su i sredstva za određene infrastrukturne i lokalne projekte, uključujući dogradnju čakovečke gimnazije i praćenje kvalitete zraka u Raši.
S druge strane, brojni oporbeni zahtjevi za dodatna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, studentski standard i socijalnu skrb nisu prihvaćeni.
Što slijedi nakon saborske odluke?
Izglasavanjem rebalansa utvrđen je novi financijski okvir države do kraja 2026. godine.
Dok Vlada ističe dodatna sredstva za mirovine, socijalna prava i druge potrebe građana, oporbeni zastupnici upozoravaju na dugoročne rizike i opravdanost pojedinih prioriteta.
Posebno oštre ocjene o mogućim posljedicama za branitelje, sigurnost i zaštitu okoliša zasad ostaju upozorenja iznesena tijekom političke rasprave.
Hoće li se zabrinutost oporbenih zastupnika pokazati opravdanom, ovisit će o provedbi prihvaćenog proračuna i stvarnom učinku donesenih odluka.
