Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy) oglasio se nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija posvećene BiH. U objavi na društvenoj mreži X komentarisao je 70. izvještaj OHR-a i način na koji je na njega reagovala aktuelna američka administracija.
Marfi je iznio nekoliko zapažanja, a jedno od njih odnosi se na pitanje koje se u BiH često postavlja: koliko se zapravo mijenja američki pristup političkim prilikama u zemlji.
Izvještaj koji, kaže Marfi, govori sam za sebe
Bivši ambasador podsjetio je na očekivanja da bi OHR mogao ublažiti svoj stav jer ga trenutno vodi Amerikanac. Prema njegovim riječima, novi izvještaj pokazuje da to nije slučaj.
„Ako je iko mislio da će OHR ublažiti svoj stav zato što ga vodi Amerikanac kojeg ‘kontroliše’ američka administracija, ovaj izvještaj dokazuje suprotno. Izvještaj OHR-a Vijeću sigurnosti UN-a na precizan, jasan i sažet način ukazuje na opasnosti koje retorika i postupci Dodika i dalje predstavljaju za Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH“, rekao je Marfi.
Taj zaključak, kako navodi, otvara i šira pitanja o tvrdnjama američke administracije da drži Milorada Dodika „pod kontrolom“.
„Ne drži ga, nikada ga nije ni držala“
Marfi je bio izričit u ocjeni da takva kontrola ne postoji. „Ne drži ga, nikada ga nije ni držala, a ovaj izvještaj to i potvrđuje“, napisao je.
Istakao je i da američka administracija, uprkos svemu, nije kritikovala ni vršioca dužnosti visokog predstavnika ni sam izvještaj. Naprotiv, kako ocjenjuje, pohvalila je rad Luisa Krišoka (Louis Crishock).
„Drugim riječima, administracija nije prihvatila kritike koje su na račun OHR-a ili Izvještaja iznijeli Dodik i Cvijanović – kritike koje su bile apsurdne, tek uobičajena buka i bijes, osmišljeni da posluže kao dimna zavjesa za njihovo vlastito neprihvatljivo ponašanje. Njih dvoje nisu u stanju iznijeti vjerodostojne argumente zasnovane na činjenicama o situaciji u BiH, jer činjenice ne idu u prilog njihovim tvrdnjama. Ipak, analitičari iz BiH bi učinili mudro kada ovome ne bi pridavali preveliki značaj. Napadi Dodika na OHR neće navesti administraciju da preispita svoju politiku prema BiH“, naglasio je Marfi.
Šta je s budućnošću OHR-a
Upravo tu dolazi do onoga što bi, prema Marfijevom viđenju, moglo biti presudno. Smatra da je jedan od razloga takvog odnosa činjenica da američka administracija želi zatvaranje OHR-a.
Podsjetio je da je to cilj svake administracije još od 2008. godine, kada je Vijeće za provedbu mira (PIC) utvrdilo uslove „5+2“ za zatvaranje te institucije. Prema njegovim riječima, OHR je mogao biti zatvoren još prije mnogo godina da su politički lideri konstruktivnije pristupili ispunjavanju tih uslova.
„Najveći dio krivice za ovaj neuspjeh snosi Dodik. Tužna činjenica je da je BiH od 2008. godine nazadovala, što znači da BiH nije ‘bliže nego ikada ispunjenju obećanja Dejtonskog mirovnog sporazuma’, kako je to tvrdila administracija. Oni koji zapravo kreiraju politiku u BiH vjerovatno su svjesni toga, ali im je, po svemu sudeći, svejedno. Za razliku od svojih prethodnika, oni bi mogli biti spremni da insistiraju na zatvaranju bez obzira na uslove ‘5+2’, što bi bilo u skladu sa de facto naginjanjem administracije prema Dodiku“, naglasio je.
Drugim riječima, Marfi upozorava da bi sadašnja američka administracija mogla zagovarati zatvaranje OHR-a čak i ako uslovi „5+2“ nisu ispunjeni.
Poziv na brzo formiranje vlasti
Bivši ambasador osvrnuo se i na podršku američke administracije pozivima međunarodne zajednice da se nakon izbora što prije formira vlast na svim nivoima. Kako kaže, to je u skladu s politikom SAD-a iz 2022. godine, što je rijedak primjer saglasnosti između trenutne i prethodne administracije.
„Dugotrajni i iscrpljujući procesi formiranja vlasti (ili potpuni izostanak formiranja novih vlada) ne doprinose mirnoj, prosperitetnoj i demokratskoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija – budućnosti kakvu SAD tradicionalno zagovaraju za BiH“, naveo je Marfi.
Dodao je da tome ne doprinosi ni prihvatanje svjetonazora Dodika, odnosno potez koji je administracija povukla kada je s njim postigla dogovor o ublažavanju sankcija i uklanjanju visokog predstavnika.
Pitanje na kraju
Marfi je završio objavu pitanjem o dosljednosti američke politike. Zanima ga kako administracija miri poziv na brzo formiranje vlasti, a da ne spominje tvrdnju da podržava teritorijalni integritet BiH, s činjenicom da pruža podršku čovjeku koji je, kako je naveo, upravo ovog mjeseca proglasio BiH „mrtvom“ i „nemogućom državom“ koja „nema nikakvog smisla“.
Riječ je o stavovima i ocjenama bivšeg američkog ambasadora, a ne o zvaničnom stavu Vašingtona. Ipak, njegove riječi dolaze od diplomate koji dobro poznaje prilike u BiH i unose novu dimenziju u raspravu o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice u zemlji.
Pitanje zatvaranja OHR-a, uslova „5+2“ i odnosa Vašingtona prema političkim liderima u BiH ostaje jedna od ključnih tema u razgovorima o stabilnosti države i njenom evroatlantskom putu.
