U hrvatskoj metropoli ponovno su otvorena ozbiljna pitanja o problemu koji, prema upozorenjima pojedinih udruga, iz godine u godinu poprima sve veće razmjere. Najnoviji podaci i izjave stručnih sugovornika pokazuju da se iza cijele priče kriju okolnosti koje zaslužuju posebnu pozornost.
Dok nadležne institucije iznose informacije o poduzetim mjerama, predstavnici civilnog društva upozoravaju da stanje na terenu nije zadovoljavajuće. Posebno zabrinjavaju njihove procjene o mogućim posljedicama i tvrdnje da dosadašnji pristup ne donosi dovoljno trajnih rezultata.
Upozorenja koja otvaraju brojna pitanja
Najnovije informacije ponovno su potaknule raspravu o tome koliko su dosadašnje mjere bile učinkovite i što bi trebalo učiniti kako bi se spriječilo daljnje pogoršavanje situacije.
Iz nadležnih službi poručuju da se određene aktivnosti kontinuirano provode, no dio sugovornika smatra da je potreban znatno odlučniji pristup.
Razlike između službenih podataka i procjena s terena dodatno otežavaju sagledavanje stvarnih razmjera problema.
Upravo zbog toga ponovno se postavlja pitanje mogu li postojeći postupci donijeti dugoročno rješenje ili će biti potrebno poduzeti dodatne korake.
Podaci koji pokazuju ozbiljnost situacije
Riječ je o ilegalnim odlagalištima otpada na području Zagreba, čiji se broj, prema tvrdnjama ekoloških udruga, ne može precizno utvrditi.
Iz Grada Zagreba navode da je tijekom 2025. godine evidentirano 29 lokacija s nezakonito odloženim otpadom. Međutim, predstavnici ekoloških udruga smatraju da je stvarni broj znatno veći.
Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović upozorava da terenski podaci njegove udruge upućuju na stotine aktivnih divljih odlagališta u Zagrebu i okolici.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava rast broja organiziranih lokacija na kojima se otpad nezakonito odlaže uz naplatu.
U Zelenoj akciji spominju i procjenu od približno 35 većih ilegalnih odlagališta.
Jedna lokacija posebno zabrinjava
Među najproblematičnijim područjima ističe se Ježdovec, naselje u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak procjenjuje da se ondje nalazi približno 750.000 tona otpada, pri čemu je znatan dio zakopan i do sedam metara duboko.
Prema njegovim tvrdnjama, osim građevinskog i glomaznog otpada, na toj se lokaciji nalaze i materijali koji mogu predstavljati opasnost za okoliš, uključujući azbest, ulja te ostatke boja i kemikalija.
Košak smatra da bi sanacija morala započeti detaljnom analizom sastava otpada, nakon čega bi slijedilo njegovo razvrstavanje i odgovarajuće zbrinjavanje.
Iz Grada Zagreba poručuju da komunalno redarstvo već vodi postupke povezane s više zemljišnih čestica na području Ježdovca.
Navode i da su tijekom nadzora pokretani prekršajni postupci, a pojedini slučajevi proslijeđeni su nadležnim inspekcijama.
Stiglo upozorenje i za drugo područje
Pavlović upozorava da ozbiljnu pozornost zaslužuju i gudronske jame na Savici.
Prema njegovim navodima, u zoni vodocrpilišta Petruševec, povezanog s opskrbom vodom približno 150.000 stanovnika, nalazi se oko 33.000 tona opasnog otpada.
Smatra da je prije bilo kakve sanacije potrebno provesti stručno ispitivanje kako bi se utvrdilo stanje materijala i spriječile moguće štetne posljedice neodgovarajućih zahvata.
Također poziva Grad Zagreb i državu na zajedničku pripremu plana sanacije, s jasno određenim rokovima i financijskim sredstvima.
Iz gradske uprave odgovorili su da komunalni redari na tom području tijekom nadzora nisu utvrdili nepropisno odlaganje otpada koje bi predstavljalo osnovu za postupanje komunalnog redarstva.
Što se dosad poduzelo?
Grad Zagreb ističe da se protiv nezakonitog odlaganja otpada bori pojačanim nadzorom, postavljanjem fizičkih prepreka te korištenjem kamera i dronova.
Građanima su za prijavu nepravilnosti dostupni aplikacija MojZagreb i odgovarajući sustavi za evidentiranje onečišćenja.
Na području Ježdovca, prema gradskim navodima, provode se nadzori u suradnji s nadležnim inspekcijama i policijom. Postavljene su i prepreke kojima se nastoji spriječiti pristup vozilima na pojedine lokacije.
Podaci Zagrebačkog holdinga pokazuju da je tijekom 2025. godine prikupljeno 6.202,94 tone otpada, uz trošak od približno 4,51 milijun eura.
Ipak, predstavnici Ekologije grada upozoravaju da se otpad na određene lokacije vraća i nakon uklanjanja.
Hoće li se pronaći trajno rješenje?
Pavlović smatra da je jedan od najvažnijih koraka stroža kontrola građevinskog otpada, od njegova nastanka do konačnog odredišta.
Upozorava da bez takvog praćenja pojedina odlagališta mogu ponovno nastati čak i nakon što budu očišćena.
Istodobno izražava zabrinutost zbog rokova izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Iako Grad najavljuje završetak krajem 2028. ili početkom 2029. godine, Pavlović procjenjuje da projekt neće biti dovršen prije 2030.
U Zelenoj akciji smatraju da bi posebno velika ilegalna odlagališta trebalo sanirati zajedničkim djelovanjem Grada Zagreba, resornog Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dok se iznose različite procjene i predstavljaju poduzete mjere, ostaje otvoreno pitanje koliko će vremena biti potrebno za trajno rješavanje problema.
Upozorenja ekoloških udruga pokazuju da samo uklanjanje već odloženog otpada nije dovoljno ako se istodobno ne spriječi nastanak novih ilegalnih odlagališta.
