Europa posljednjih dana ponovno pojačano govori o sigurnosti svog istočnog krila. Nekoliko događaja u kratkom razdoblju privuklo je pažnju evropskih država, dok se istovremeno pojačavaju pripreme za različite scenarije koji bi mogli uslijediti ako se rat u Ukrajini prelije izvan sadašnjih granica.
Posebnu pažnju izazvale su vojne aktivnosti Bjelorusije u blizini granice s Poljskom i Litvom, ali i sve češća upozorenja evropskih zvaničnika o mogućim ruskim potezima. Vježbe su održane u području strateški važnom za NATO, zbog čega je cijela situacija dodatno dobila na značaju.
Potez koji je ponovo usmjerio pažnju prema istoku Europe
Bjelorusija je održala četverodnevne vojne vježbe u blizini granica s Poljskom i Litvom. U njima su učestvovale mehanizirane i tenkovske jedinice, a vježbale su zaštitu granice, protudiverzantske aktivnosti i odbranu od dronova i lakih letjelica.
Dio aktivnosti odvijao se u blizini koridora Suwałki, područja dugog oko 104 kilometra koje predstavlja jedinu kopnenu vezu baltičkih država s ostatkom NATO-a. Bjelorusko ministarstvo odbrane vježbe je opisalo kao odbrambene i navelo da njihov obim nije prešao prag koji bi zahtijevao prethodnu najavu prema Bečkom dokumentu.
Sama lokacija vježbi ipak je privukla posebnu pažnju zbog njenog strateškog položaja.
Zašto je koridor Suwałki toliko važan?
Koridor se nalazi između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrad te povezuje Poljsku i Litvu. Upravo zbog toga njegovo područje ima posebno mjesto u planovima odbrane NATO-a.
U slučaju ozbiljne krize, kontrola ili blokada tog prostora mogla bi otežati kopneno povezivanje baltičkih članica Saveza s ostatkom NATO-a. Zbog toga se područje godinama smatra jednom od osjetljivijih tačaka na istočnom krilu Alijanse.
Ipak, važno je naglasiti da nema javno potvrđenih dokaza da Rusija trenutno priprema napad na koridor Suwałki. Vojne vježbe i sigurnosne pripreme same po sebi ne znače da će do napada doći.
Upozorenja stižu iz više evropskih država
Istovremeno s vojnim aktivnostima u Bjelorusiji, evropski zvaničnici sve otvorenije govore o mogućnosti novih ruskih pritisaka.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi Rusija mogla pokušati izvesti napade dronovima ili projektilima na teritoriji NATO-a, uz mogućnost da ih predstavi kao incidente ili nesreće. Takva upozorenja dodatno su pojačala zabrinutost u državama koje se nalaze na istočnom krilu Saveza.
Dodatni događaj zabilježen je 14. septembra, kada je italijanski borbeni avion u okviru NATO misije oborio sumnjivi ruski dron koji je ušao u litvanski zračni prostor iz smjera Bjelorusije.
Incident nije sam po sebi dokaz da je Rusija namjerno napala članicu NATO-a, ali pokazuje koliko rat u Ukrajini može proizvesti sigurnosne incidente i izvan teritorija na kojem se vode borbe.
Sve veća pažnja posvećena „sivoj zoni“
Osim klasičnog vojnog sukoba, evropske države sve više upozoravaju na djelovanje koje se nalazi između mira i otvorenog rata.
Tu se ubrajaju kibernetički napadi, sabotaže, ometanje komunikacija, incidenti s dronovima i drugi oblici pritiska. Evropska komisija je zbog povećanog broja takvih događaja predložila snažniji mehanizam za zajednički odgovor na hibridne prijetnje.
Upravo takvi događaji predstavljaju poseban izazov jer je u pojedinim slučajevima teško odmah utvrditi ko stoji iza incidenta i kakva je bila njegova stvarna namjera.
NATO pojačava spremnost na istočnom krilu
Zbog promijenjene sigurnosne situacije NATO je posljednjih godina pojačao svoje prisustvo na istočnom krilu. Posebna pažnja posvećuje se sposobnosti Saveza da brzo prebaci ljudstvo, opremu i municiju prema državama koje bi mogle biti izložene pritisku.
Koridor Suwałki zbog svog položaja predstavlja jedno od područja koje se posebno razmatra u scenarijima odbrane baltičkih država. Vojne vježbe u toj regiji održavaju se i s ciljem provjere sposobnosti saveznika da brzo reaguju na različite vrste prijetnji.
Europa se priprema za različite scenarije
Zbog svega navedenog evropske države posljednjih mjeseci sve više ulažu u otpornost kritične infrastrukture, protuzračnu odbranu i sposobnost brzog odgovora.
Poseban naglasak stavljen je na zaštitu elektroenergetskih sistema, komunikacija, bolnica i saobraćajne infrastrukture. Ideja je da države mogu nastaviti funkcionirati čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja.
Istovremeno, evropske obavještajne službe upozoravaju na mogućnost novih ruskih provokacija, dok drugi zvaničnici pozivaju na oprez i ističu da se vojne pripreme ne smiju automatski tumačiti kao najava rata.
Zbog toga se trenutno ne govori o potvrđenom scenariju napada na određenu državu, već o povećanoj pripravnosti i procjenama mogućih poteza Moskve. Koridor Suwałki ostaje jedno od područja koje privlači najveću pažnju upravo zbog svog položaja između Bjelorusije i Kalinjingrada.
