Nakon što su izbori završeni, pojavile su se ozbiljne tvrdnje o mogućim nepravilnostima koje su, prema navodima jednog političara, mogle utjecati na konačan izborni rezultat.
Sumnje se ne odnose samo na jedan detalj. U pitanje se dovode podaci o izlaznosti birača, biometrijskoj identifikaciji, broju glasačkih listića, vremenu glasanja i velikom broju nevažećih listića.
Prema njegovom tumačenju, upravo kombinacija tih podataka otvara pitanje je li na pojedinim biračkim mjestima sve proteklo onako kako bi trebalo.
Šta je izazvalo sumnje?
Jedan od glavnih razloga za sumnju odnosi se na nagli rast izlaznosti u posljednjim satima glasanja.
Prema podacima CIK-a koje ovaj političar navodi, u pojedinim dijelovima zemlje izlaznost je oko 17 sati bila između 30 i 33 posto, da bi do zatvaranja biračkih mjesta prešla 40 posto.
On smatra da bi takav rast značio da je u samo dva sata glasalo još nekoliko desetaka hiljada birača, zbog čega traži objašnjenje službenih podataka.
Drugo pitanje odnosi se na biometrijsku identifikaciju. Prema njegovim navodima, na pojedinim mjestima postoji razlika između broja birača evidentiranih putem otiska prsta i broja pronađenih glasačkih listića.
Njegova sumnja je da bi, ukoliko se utvrde veća odstupanja od dopuštenih razlika, to moglo otvoriti pitanje vjerodostojnosti podataka o izlaznosti.
Sporno mu je i glasanje nakon 19 sati
Dodatne nedoumice odnose se na birače koji su glasali nakon službenog završetka glasanja.
Sam političar priznaje da birači koji su se u 19 sati već nalazili u redu imaju pravo glasati i nakon zatvaranja biračkog mjesta. Međutim, problem vidi u slučajevima u kojima bi biometrijski sistem i skeneri pokazivali da je glasanje evidentirano znatno kasnije.
Prema njegovom tumačenju, potrebno je utvrditi jesu li na tim mjestima zaista postojali redovi birača ili su se događale druge nepravilnosti.
Upravo zbog toga postavlja pitanje kako će nadležne institucije provjeravati takve slučajeve i hoće li eventualne žalbe biti prihvaćene ili odbačene.
Broj nevažećih listića dodatno mu je sumnjiv
Treći segment njegovih tvrdnji odnosi se na broj nevažećih glasačkih listića.
Posebno izdvaja broj listića proglašenih nevažećim za Predsjedništvo BiH, smatrajući da je taj podatak dovoljno velik da zahtijeva dodatnu analizu.
Njegovo pitanje je može li toliki broj nevažećih listića imati utjecaj na konačan izborni rezultat.
Upozorio je i da bi, ukoliko se kroz provjere utvrde ozbiljne nepravilnosti, mogla uslijediti i odgovornost pojedinaca.
Ko stoji iza ovih tvrdnji?
Sve navedene sumnje iznio je Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH.
On tvrdi da su on i njegova stranka pokradeni na izborima te je svoje primjedbe objavio na društvenim mrežama.
Kovačević je u svojoj objavi posebno problematizirao podatke o izlaznosti u sredinama u kojima je HDZ vlast ili većina, navodeći da je prema njegovom izračunu u posljednja dva sata moglo glasati dodatnih 70.000 do 100.000 birača.
“Kao primjer, nudim informaciju koju je CIK zvanično objavio o izlaznosti na dan 4. oktobra u 17 sati. Tada je u dijelovima naše zemlje, gdje je HDZ vlast ili većina, izlaznost u 17 sati bila 30-33%, a onda iznenada izlaznost prelazi 40% i to do 19 sati, što je operativno nemoguće.”
Kovačević je na izborima, prema rezultatima na koje se poziva, imao oko 37.000 glasova manje od Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ-a.
Traži odgovore nadležnih
Iako iznosi vrlo ozbiljne tvrdnje, Kovačević je istovremeno naglasio da podržava uvođenje novih tehnologija i elektronsko prebrojavanje glasova.
Njegove primjedbe odnose se na način na koji su pojedini podaci evidentirani i na moguće razlike koje, prema njegovom mišljenju, treba dodatno provjeriti.
Za sada njegove tvrdnje same po sebi ne predstavljaju potvrdu da je došlo do izborne krađe ili nezakonitosti. Konačnu ocjenu mogu dati nadležne institucije nakon provjere izbornih podataka, eventualnih žalbi i službenih postupaka.
Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li ove primjedbe rezultirati konkretnim provjerama i kakav će biti odgovor nadležnih institucija.
