Parlamentarni izbori u Srbiji odvijaju se u atmosferi velikih političkih očekivanja, a dešavanja tokom izbornog dana već su otvorila raspravu o mogućem razvoju situacije nakon zatvaranja biračkih mjesta. Pojedini analitičari iznose procjene koje bi mogle dodatno zaoštriti političku atmosferu.
Posebnu pažnju privukle su informacije koje su pristizale tokom prijepodneva, dok se u javnosti sve više govori o mogućim posljedicama današnjeg glasanja. U središtu rasprave našao se i Aleksandar Vučić, čiji se politički blok suočava s jednim od najvažnijih izbornih izazova posljednjih godina.
Izborni dan pod posebnom pažnjom
U Srbiji se danas, 25. oktobra, održavaju vanredni parlamentarni izbori, na kojima se za podršku birača takmiče vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i političke opcije među kojima značajnu pažnju privlači studentski pokret.
Biračka mjesta otvorena su u sedam sati, a glasanje traje do 20 sati.
Izbori se održavaju nakon dužeg perioda političkih napetosti i protesta, zbog čega se njihov ishod s velikom pažnjom prati i izvan Srbije.
Istovremeno, tokom izbornog dana pojavili su se različiti izvještaji o mogućim nepravilnostima, dok se politički akteri i mediji međusobno optužuju za pokušaje utjecaja na izborni proces.
Jedan podatak otvorio brojna pitanja
Posebnu pažnju tokom dana privukla je izlaznost birača, koja je već u prvim satima bila znatno veća nego na prethodnim parlamentarnim izborima.
Ispred brojnih biračkih mjesta stvarali su se dugi redovi, a pojedini građani čekali su na glasanje još od ranih jutarnjih sati.
Prema podacima Republičke izborne komisije Srbije, do 12 sati glasalo je 34,55 posto birača. Na parlamentarnim izborima održanim u decembru 2023. godine izlaznost u istom periodu iznosila je 21,33 posto.
Organizacija CRTA procijenila je da je do 13 sati glasalo 41,1 posto birača, dok je na prethodnim parlamentarnim izborima u tom periodu izlaznost iznosila 26,6 posto.
Takvi podaci postali su povod za različita politička tumačenja, posebno kada je riječ o mogućem utjecaju povećanog broja birača na konačne rezultate.
Iz Beograda stigla upečatljiva procjena
Među onima koji su komentarisali izborna dešavanja našao se i Žarko Korać, penzionisani profesor Beogradskog univerziteta i nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića.
Korać smatra da bi velika izlaznost mogla predstavljati ozbiljan problem za politički blok Aleksandra Vučića.
„Redovi za izbore su toliki i izlaznost već do podne je oko 35 posto, pa se već može govoriti da je Aleksandar Vučić gotov“, izjavio je Korać.
Njegova ocjena predstavlja političku procjenu, a ne potvrđen izborni rezultat. Konačan odnos snaga bit će poznat tek nakon prebrojavanja glasova.
Ipak, povećana izlaznost podstakla je rasprave o tome koliko bi današnje glasanje moglo promijeniti političke odnose u Srbiji.
Šta je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg razvoja situacije?
Osim izlaznosti, pažnju privlači i način na koji pojedini mediji izvještavaju o toku izbornog procesa.
U dijelu medija bliskih vlastima pojavljuju se izvještaji o nepravilnostima na biračkim mjestima, pritiscima na birače i navodnom kršenju izborne šutnje.
Takvo izvještavanje pojedini komentatori tumače kao moguću pripremu javnosti za osporavanje izbornih rezultata ukoliko oni budu nepovoljni za vladajuću stranku.
Međutim, nije potvrđeno da postoji unaprijed pripremljena strategija nepriznavanja rezultata.
U javnosti se razmatraju i različiti scenariji mogućih političkih neslaganja nakon zatvaranja biračkih mjesta, posebno ako konačan rezultat bude osporavan.
Spominje se i mogućnost političkog haosa
U pojedinim političkim analizama iznesena je mogućnost da bi Aleksandar Vučić, u slučaju nepovoljnog izbornog ishoda, mogao pokušati osporiti regularnost glasanja ili odgoditi političke promjene.
U takvim spekulacijama spominju se i mogući protesti, nemiri te dodatno zaoštravanje političke situacije.
Pojedini komentatori razmatraju čak i mogućnost proglašenja vanrednog stanja, ali za sada nema potvrđenih informacija da Vučić priprema takav potez.
Drugi mogući izvor napetosti bio bi spor oko priznavanja izbornih rezultata, posebno ako različiti politički blokovi iznesu međusobno suprotstavljene tvrdnje o regularnosti glasanja.
Iako se u dijelu javnosti već iznose procjene o mogućoj promjeni vlasti, stvarni rezultat izbora još nije poznat.
Zato će posebna pažnja biti usmjerena na prve zvanične rezultate, reakcije političkih aktera i postupanje nadležnih institucija nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Ono što je zasad potvrđeno jeste da je izlaznost tokom prvog dijela dana znatno veća nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Hoće li to dovesti do promjene političkih odnosa ili dodatnih napetosti, ostaje otvoreno pitanje.
