Nova analiza političkih prilika u regiji ponovo je otvorila brojna pitanja o odnosima koji već godinama opterećuju prostor bivše Jugoslavije.
U razgovoru je bilo riječi o više aktuelnih tema, od međunarodne politike i dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama do političke situacije u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Klasić analizirao aktuelna dešavanja
Historičar Hrvoje Klasić govorio je za N1 o političkim procesima koji trenutno privlače pažnju javnosti u regiji i svijetu.
Na početku razgovora osvrnuo se na američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu politiku, ali i na reakcije koje njegove izjave izazivaju među biračima.
Klasić je posebno problematizirao činjenicu da Trump i nakon prvog mandata i brojnih kontroverzi i dalje ima značajan dio biračkog tijela koji ga podržava.
Govoreći o njegovim stavovima prema međunarodnim krizama, povukao je i historijsku paralelu sa periodom Hladnog rata.
Dotakao se i političke situacije u BiH
Nakon toga razgovor se usmjerio prema Bosni i Hercegovini, gdje je Klasić analizirao protekle izbore i političku situaciju koja je nakon njih ponovo došla u fokus.
Posebno je pohvalio uvođenje novih tehnologija u izborni proces, smatrajući da su one otežale mogućnost izbornih prevara.
Govoreći o političkim rezultatima, naglasio je da se posljedice izbora ne mogu posmatrati samo kroz pitanje ko je osvojio više glasova, već i kroz dugoročne posljedice takvog ishoda.
Klasić je zatim otvorio i pitanje odnosa između različitih političkih i nacionalnih aktera u Bosni i Hercegovini.
Govorio o hrvatskom političkom pitanju
Posebnu pažnju posvetio je položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i odnosima Zagreba i Sarajeva.
Govorio je o Željku Komšiću, HDZ-u i rezultatima koje je ta stranka ostvarila, ukazujući na razliku između percepcije koja postoji u Hrvatskoj i stvarnog biračkog raspoloženja.
Prema njegovoj ocjeni, činjenica da HDZ sada ima svog člana Predsjedništva BiH mogla bi utjecati na političku atmosferu između Zagreba i Sarajeva.
Ipak, smatra da će pitanje Izbornog zakona i dalje biti prisutno, dok ostaje otvoreno pitanje hoće li se politička situacija odraziti i na svakodnevni život Hrvata u BiH.
„Tamo postoji država u državi“
Klasić je zatim govorio o složenosti političkog sistema Bosne i Hercegovine.
Ukazao je na snažne podjele unutar zemlje i posebno se osvrnuo na Republiku Srpsku i politiku Milorada Dodika.
Prema njegovim riječima, Dodik i Republika Srpska često otvoreno govore o mogućnosti izlaska iz Bosne i Hercegovine i pripajanja Srbiji.
Klasić je istovremeno naglasio da odgovornost ne treba tražiti samo na jednoj strani, poručivši da ni Bošnjake ni Hrvate ne bi izuzeo iz vlastite analize.
Smatra da se u BiH već decenijama politička borba uglavnom vodi oko pitanja šta će dobiti Srbi, Bošnjaci ili Hrvati, dok je mnogo manje prostora za građanski pogled na budućnost države.
A onda je iznio svoju procjenu izbora
Upravo u tom kontekstu Klasić je govorio i o tome ko je, prema njegovom mišljenju, nakon izbora ostvario najveću političku korist, a ko je prošao najlošije.
Njegova ocjena bila je vrlo direktna i odnosila se na rezultate Milorada Dodika i njegove stranke, ali i na posljedice takvog političkog izbora za stanovništvo Republike Srpske.
„Ako bih morao birati pobjednika, to su Milorad Dodik i njegova stranka. Mislim da je srpski narod najveći gubitnik, i to svojom voljom. Živjeti u prošlosti, a ne u budućnosti je poražavajuće“, ocijenio je.
Klasić o izborima u Srbiji
U nastavku razgovora Klasić je analizirao i političku situaciju u Srbiji.
Govorio je o strankama koje bi mogle prijeći izborni prag, ali i o problemima koji se pojavljuju u vezi s izbornim procesom i glasanjem dijaspore.
Posebno je spomenuo studentski pokret i njegov mogući utjecaj na političku scenu.
Kada je riječ o Aleksandru Vučiću, Klasić je govorio o njegovoj političkoj budućnosti i mogućim promjenama koje bi mogle uslijediti.
Oštro kritikovao medijsku scenu
Medijsku situaciju u Srbiji Klasić je opisao veoma kritično.
Ukazao je na snažnu prisutnost propagandnih sadržaja i političkog utjecaja u velikom dijelu medijskog prostora, smatrajući da bi ono što se trenutno događa u Srbiji moglo biti predmet ozbiljnog proučavanja.
Govoreći o studentskom pokretu, istakao je da on okuplja različite profile ljudi i da među njima postoje različiti stavovi.
Ipak, smatra da bi za ozbiljnije približavanje Srbije evropskim vrijednostima moglo biti potrebno mnogo vremena.
Šta bi moglo uslijediti?
Na kraju je Klasić iznio i svoju procjenu mogućeg budućeg razvoja događaja u Srbiji.
Govorio je o demokratiji, ljudskim pravima, medijskim slobodama i odnosu Srbije prema Evropskoj uniji.
Istakao je da bi nastavak sadašnjeg političkog kursa mogao značiti daljnje udaljavanje od evropskih standarda, dok je studentskom pokretu poručio da treba pružiti podršku.
Prema njegovim riječima, za veće društvene promjene bit će potrebno vrijeme, a pojedini procesi koji su već pokrenuti tek će pokazati svoj konačni smjer.
