Jedan slučaj povezan s izjavama o Bošnjacima ponovo je dospio u fokus javnosti nakon što su objavljeni detalji postupanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Predmet se odnosi na političara bliskog Miloradu Dodiku, čije su ranije objave na društvenim mrežama bile povod za podnošenje krivične prijave.
U međuvremenu su nadležne institucije razmatrale prikupljeni materijal, a dokumentacija otkriva šta je sve provjeravano prije donošenja odluke.
Slučaj koji je otvorio ozbiljna pitanja
Prijava je podnesena zbog javno iznesenih stavova za koje su podnosioci smatrali da mogu predstavljati kršenje Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
U postupanje su bile uključene nadležne institucije, a dio provjera odnosio se na sadržaj objavljen na društvenim mrežama.
Prikupljeni su podaci o spornoj objavi i okolnostima njenog objavljivanja, nakon čega je razmatrano postoje li elementi za daljnje postupanje.
Sporne izjave objavljene na društvenim mrežama
Povod za prijavu bila je objava iz maja 2025. godine u kojoj su iznesene tvrdnje o porijeklu Bošnjaka.
Autor objave podržao je ranije stavove Milorada Dodika o navodnom srpskom i pravoslavnom porijeklu većine Bošnjaka, pozivajući se pritom na knjigu koja se bavi nastankom različitih naroda.
Takve tvrdnje bile su osnova prijave za sumnju na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a Krivičnog zakona BiH.
U prijavi je problematizirano iznošenje stavova kojima se osporava nacionalni identitet Bošnjaka.
Slučaju su prethodile i Dodikove izjave o vjerskom porijeklu muslimana u Bosni i Hercegovini, na koje se autor sporne objave pozvao.
Poznato šta je utvrdila SIPA
Prema informacijama iz predmeta, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izvršili su provjere na društvenoj mreži i pronašli objavu na profilu označenom inicijalima S. M.
Zabilježeni su njen sadržaj i podaci o interakcijama korisnika.
Objava je u trenutku provjere imala približno 4.000 pregleda, 53 sviđanja, sedam dijeljenja i 50 komentara.
O izvršenim provjerama sačinjeni su zapisnik i fotodokumentacija.
U dostavljenom izvještaju navedeno je i da na istom profilu nisu pronađene druge objave koje bi ukazivale na obilježja krivičnog djela iz člana 145a.
Provjeravani i navodi podnosilaca prijave
Nadležni su kontaktirali osobe koje su podnijele prijavu putem elektronske pošte.
Prema dostupnim informacijama, podnosioci su odgovorili da su strani državljani i da ne pristaju na saslušanje o navedenim okolnostima.
Istovremeno su zatražili da Tužilaštvo BiH i SIPA nastave postupanje po prijavi.
U objavljenim dijelovima dokumentacije nije precizirano je li prijavljeni političar saslušan.
Za pravnu ocjenu predmeta posebno je bilo važno pitanje mogu li se sporni navodi, osim kao javno izneseni stavovi, smatrati radnjama kojima se izaziva ili raspiruje mržnja.
Otkriveno o kojem političaru je riječ
Prijava je podnesena protiv Srđana Mazalice, šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Mazalica je u spornoj objavi podržao ranije Dodikove tvrdnje o porijeklu Bošnjaka.
Prijava se odnosila na sumnju da je takvim istupom počinjeno krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Međutim, konačna procjena Tužilaštva zavisila je od zakonskih uslova za postojanje tog krivičnog djela, uključujući prirodu javno iznesenih riječi i namjeru njihovog autora.
Odluka Tužilaštva BiH otkrila rasplet
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu da se protiv Srđana Mazalice neće provoditi istraga.
Prema objavljenim informacijama, naredba je donesena 25. maja 2026. godine, a u njenom obrazloženju navedeno je da nisu utvrđeni osnovi sumnje da je Mazalica počinio prijavljeno krivično djelo.
Tužilaštvo je ocijenilo da za postojanje tog djela nije dovoljno samo iznošenje spornih stavova, nego je potrebno utvrditi i da su riječi pogodne za izazivanje ili raspirivanje mržnje te da postoji odgovarajuća namjera počinioca.
Prema obrazloženju, ti elementi u konkretnom slučaju nisu utvrđeni.
Odluka znači da na osnovu razmatrane prijave i prikupljenog materijala nije naređeno provođenje istrage protiv Mazalice.
Riječ je o odluci Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage, a ne o oslobađajućoj sudskoj presudi niti o obustavi ranije formalno pokrenute istrage.
