Na hrvatskoj političkoj sceni ponovno su otvorena pitanja o odnosima među vodećim strankama i mogućim promjenama koje bi mogle obilježiti sljedeće razdoblje. Jedan od najnovijih razgovora s istaknutim političkim predstavnikom donio je niz poruka koje bi mogle potaknuti dodatne rasprave.
U razgovoru su se ispreplele teme domaće politike, odnosa sa susjednim državama i funkcioniranja važnih institucija. Posebno se istaknulo pitanje budućnosti političkih odnosa u Hrvatskoj, o kojem je iznesena prilično odlučna procjena.
Razgovor koji je otvorio brojna pitanja
Politički odnosi u Hrvatskoj posljednjih su godina obilježeni čestim sukobima oko odgovornosti za donošenje odluka i načina funkcioniranja državnih institucija.
Istodobno, promjene na političkoj sceni susjednih država otvaraju pitanje mogu li se slični procesi odraziti i na domaće političke okolnosti.
Upravo je na toj poveznici izgrađen dio najnovijeg razgovora, tijekom kojeg su iznesena različita očekivanja o razvoju događaja.
Osim mogućih promjena, otvoreno je i pitanje odnosa među strankama te njihovih budućih političkih poteza.
Razgovor je otvorio i pitanja čiji bi odgovori mogli biti važni za daljnji razvoj hrvatske političke scene.
Most iznio svoje viđenje političke budućnosti
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a govorio je o položaju oporbenih stranaka i mogućem preslagivanju političke scene.
Prema njegovoj procjeni, budućnost hrvatske politike neće se nužno svoditi na dosadašnje nadmetanje HDZ-a i SDP-a.
Grmoja smatra da bi dugoročno sve važniju ulogu mogle imati druge političke opcije, među kojima posebno izdvaja Most i Možemo.
Istodobno je kritizirao suradnju SDP-a s platformom Možemo, tvrdeći da takav odnos dugoročno šteti SDP-u.
Govorio je i o biračima koji ranije nisu izlazili na izbore. Uvjeren je da među njima postoji prostor za rast potpore Mostu te da njegova stranka može privući dio građana koji nisu zadovoljni postojećim političkim odnosima.
Riječ je o Grmojinim političkim očekivanjima, a ne o potvrđenim budućim izbornim rezultatima.
Zbog čega je ponovno otvoreno pitanje Srbije?
Važan dio intervjua bio je posvećen odnosima Hrvatske i Srbije nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića.
Grmoja je ocijenio da njegov odlazak predstavlja pozitivnu promjenu, ali je upozorio da se odnos nove vlasti prema Hrvatskoj tek treba pokazati.
Posebno je izdvojio neriješena pitanja iz Domovinskog rata, uključujući ratnu odštetu i suradnju u pronalasku nestalih osoba.
Smatra da je Hrvatska tijekom prethodnih godina mogla snažnije koristiti pregovore Srbije s Europskom unijom kako bi potaknula rješavanje tih pitanja.
Prema njegovim riječima, Most bi, da upravlja državom, zauzeo čvršći pristup i uvjetovao nastavak srbijanskih europskih integracija ispunjavanjem hrvatskih zahtjeva.
Osvrnuo se i na odgovor Ministarstva hrvatskih branitelja, koje je ranije odbacilo njegove kritike.
Iz Ministarstva su naveli da je Srbija od listopada 2016. primila 25 pisanih hrvatskih zahtjeva za dokumentaciju i informacije, ali da suradnja nije dala očekivane rezultate.
Grmoja pak smatra da takav odgovor dodatno otvara pitanje zašto Hrvatska, unatoč izostanku suradnje, nije snažnije uvjetovala napredovanje Srbije prema članstvu u EU-u.
Što je poručio o Plenkovićevoj političkoj budućnosti?
Ipak, posebno snažnu poruku Grmoja je iznio govoreći o predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Na pitanje o mogućim političkim promjenama u Hrvatskoj, nakon promjena vlasti u Mađarskoj i Srbiji, ustvrdio je da je Plenković politički već pao.
Premijera je pritom opisao izrazom „hodajući politički mrtvac”, čime je iznio vlastitu ocjenu njegova političkog položaja i budućnosti.
Takva tvrdnja ne znači da je Plenković izgubio dužnost ili da je Vlada pala. Grmoja je govorio o svojoj procjeni premijerove političke snage.
Zanimljivo je da je, unatoč vrlo oštroj kritici, naglasio kako Plenkovića ne bi uspoređivao s Aleksandrom Vučićem.
Objasnio je da su političke okolnosti u Hrvatskoj i Srbiji različite te da takvu usporedbu ne smatra opravdanom.
Grmoja također vjeruje da će se dugoročno smanjivati politički utjecaj dviju najvećih tradicionalnih hrvatskih stranaka.
Što je poručio o mogućoj promjeni vlasti?
Predsjednik Mosta iznio je i svoje viđenje političkog smjera kojim bi njegova stranka trebala krenuti na budućim izborima.
Naglasio je da Most ne želi ostati ograničen na ulogu manjeg partnera koji odlučuje o tome kojoj će većoj stranci omogućiti sastavljanje vlasti.
Umjesto toga, najavio je ambiciju za osvajanje što snažnije potpore birača.
Pritom je ponovno kritizirao HDZ, ali i političke prijedloge platforme Možemo, nastojeći Most predstaviti kao drukčiju opciju na hrvatskoj političkoj sceni.
Na pitanje o budućim savezima nije iznio konkretan dogovor s drugim strankama, nego je naglasak stavio na samostalne političke ciljeve Mosta.
Kritike su upućene i na račun važnih institucija
Tijekom intervjua Grmoja se dotaknuo i aktualnih prijepora oko Ustavnog suda.
Odgovornost za probleme povezane s izborom ustavnih sudaca pripisao je i HDZ-u i SDP-u.
Prema njegovu mišljenju, postojeći način izbora previše ovisi o političkim dogovorima. Zauzeo se za veći naglasak na stručnim kriterijima i promjene kojima bi se smanjila ovisnost sudaca o mogućnosti ponovnog izbora.
Komentirao je i odluku riječkog Gradskog vijeća o zabrani uporabe ustaških simbola u prostorima kojima upravlja Grad Rijeka.
Govoreći o glasovanju Mostove vijećnice Petre Mandić, istaknuo je kako je njegova stranka inzistirala na razlikovanju znakovlja postrojbi iz Domovinskog rata od simbola povezanih s totalitarnim režimima.
Riječ je o politički i povijesno osjetljivom pitanju o kojem postoje različita pravna i društvena tumačenja.
Političke poruke koje će izazvati rasprave
Grmojin intervju obuhvatio je nekoliko važnih političkih tema, ali njegova tvrdnja o Plenkovićevu političkom padu posebno se izdvaja zbog izravnosti.
Uz kritike Vlade, predsjednik Mosta predstavio je i očekivanja o budućem odnosu političkih snaga te mogućnostima svoje stranke na sljedećim izborima.
Njegove izjave predstavljaju oporbene političke ocjene i najave, a ne potvrdu promjene vlasti ili budućih izbornih rezultata.
Hoće li se takve procjene pokazati opravdanima, ovisit će o daljnjim političkim događajima i odlukama birača.
