Najavljene promjene koje se odnose na umirovljenike u Hrvatskoj otvorile su niz pitanja o mogućim financijskim posljedicama. Iako je cilj državnih mjera poboljšanje životnog standarda, pojedini predstavnici lokalnih vlasti i umirovljenika upozorili su na probleme koji bi se mogli pojaviti tijekom njihove provedbe.
U javnosti su se tako pojavile različite procjene o tome tko bi mogao imati koristi, a tko se suočiti s novim troškovima. Na zabrinutost je sada odgovorio i potpredsjednik Vlade te ministar financija Tomislav Ćorić, iznoseći očekivanja za iduću godinu.
Iza najavljenih promjena otvorila su se nova pitanja
Svaka veća promjena koja utječe na javne financije zahtijeva usklađivanje različitih interesa. Posebno je osjetljivo kada se njezine posljedice mogu odraziti na raspoloživa sredstva za financiranje usluga koje građani svakodnevno koriste.
Upravo zato nije dovoljno promatrati samo neposredan učinak neke mjere. Važno je i kako će se ona provoditi te hoće li svi dijelovi sustava moći ispunjavati svoje dosadašnje obveze.
Najnovija rasprava pokazala je da se oko jednog Vladina poteza otvorilo više pitanja nego što se u početku moglo očekivati.
Ćorić je zbog toga predstavio dodatna objašnjenja i poručio da Ministarstvo financija priprema odgovarajuća rješenja.
Zabrinutost zbog mogućih financijskih posljedica
U središtu rasprave nalazi se planirano ukidanje poreza na dohodak od mirovina od 1. siječnja 2027. godine.
Riječ je o Vladinu prijedlogu kojim bi se porezno rasteretili umirovljenici koji trenutačno plaćaju porez na svoja primanja.
Međutim, novac prikupljen tim porezom sada predstavlja dio prihoda gradova i općina. Njegovo ukidanje zato otvara pitanje hoće li lokalne vlasti imati dovoljno sredstava za financiranje svojih obveza.
Zabrinutost se ne odnosi samo na lokalne proračune. Predstavnici umirovljenika ranije su upozoravali da bi pojedine sredine izgubljene prihode mogle pokušati nadoknaditi povećanjem komunalnih naknada i drugih troškova.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić izrazila je bojazan da bi takav razvoj događaja posebno pogodio građane s najnižim primanjima.
Pritom je upozorila i na činjenicu da dio umirovljenika već sada ne plaća porez na mirovinu, zbog čega od njegova ukidanja ne bi imao izravnu financijsku korist.
Ćorić iznio svoje procjene
O tim je pitanjima ministar financija Tomislav Ćorić govorio u petak, 30. listopada, na 18. Susretu gradonačelnika i poduzetnika u Petrčanima.
Poručio je da izuzimanje umirovljenika iz porezne osnovice, prema procjenama Ministarstva financija, neće dovesti do smanjenja ukupnih prihoda jedinica lokalne samouprave tijekom 2027. godine.
Ministrov optimizam temelji se na očekivanom nastavku gospodarskog rasta i povećanju poreznih prihoda.
Prema predstavljenim projekcijama, prihodi od poreza na dohodak trebali bi porasti s ovogodišnjih 4,3 milijarde eura na 4,5 milijardi eura u 2027. godini.
Još veći rast predviđa se kod ukupnih prihoda od poslovanja gradova i općina, koji bi se trebali povećati sa 6,2 na 6,9 milijardi eura.
Ćorić smatra da bi takvi rezultati trebali omogućiti provedbu poreznog rasterećenja bez narušavanja financijske stabilnosti lokalnih proračuna.
Za pojedine sredine priprema se poseban mehanizam
Ipak, nisu svi gradovi i općine u jednakom položaju.
U gospodarski slabije razvijenim sredinama, u kojima živi veći broj umirovljenika, gubitak jednog dijela poreznih prihoda mogao bi imati veći utjecaj nego u gradovima s mnogo zaposlenih i snažnijom gospodarskom aktivnošću.
Upravo za takve sredine Ministarstvo financija predviđa dodatnu zaštitu.
Uz postojeći sustav fiskalnog izravnanja, od 1. siječnja 2027. godine trebao bi biti dostupan novi kompenzacijski fond.
Iz njega bi se nadoknađivali izgubljeni prihodi onim gradovima i općinama koji se nađu u nepovoljnijem financijskom položaju zbog planiranog poreznog rasterećenja.
Sredstva za tu namjenu trebala bi se osiguravati iz očekivanog povećanja prihoda od poreza na dohodak.
Ćorić otkrio još jedan važan detalj
Ćorić je istodobno upozorio lokalne vlasti da se od njih očekuje odgovorno upravljanje vlastitim prihodima.
Prema njegovu izlaganju, državne isplate iz sustava fiskalnog izravnanja i budućeg kompenzacijskog fonda mogle bi biti obustavljene gradovima i općinama koji ne ispunjavaju zakonske obveze naplate vlastitih prihoda i poreza.
Ministar je također najavio da se u 2027. godini ne planira mijenjati osnovni osobni odbitak, a porezne olakšice za osobe mlađe od 30 godina trebale bi ostati jednake kao ove godine.
Što promjene znače za umirovljenike?
Za umirovljenike koji trenutačno plaćaju porez, njegovo planirano ukidanje značilo bi veći iznos mirovine koji im ostaje nakon oporezivanja.
S druge strane, oni koji porez već ne plaćaju ne bi ostvarili izravno povećanje primanja samo na temelju ove mjere.
Zato ostaje važno pitanje kakav će biti njezin ukupni učinak na životne troškove, posebno ako pojedine lokalne sredine budu suočene s financijskim pritiscima.
Ćorićeve najnovije poruke upućuju na to da Vlada očekuje dovoljno prihoda i priprema dodatne mehanizme za zaštitu slabije razvijenih gradova i općina.
Hoće li najavljeni fond i rast prihoda u potpunosti otkloniti izraženu zabrinutost, pokazat će provedba mjere tijekom 2027. godine.
