Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku, održanoj 30. oktobra, ponovo su otvorena pitanja koja se tiču političke stabilnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju privuklo je obraćanje stalnog predstavnika Ruske Federacije Vasilija Nebenzje, koji je iznio niz oštrih ocjena o međunarodnom djelovanju u BiH. Njegovo upozorenje odnosilo se i na moguće posljedice određenih političkih odluka po građane naše zemlje.
Rusija podržala važnu odluku o Bosni i Hercegovini
Iako je tokom obraćanja iznio ozbiljne kritike, Nebenzja je potvrdio da Moskva podržava nastavak prisustva evropskih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini.
Ruski predstavnik podržao je produženje mandata misije EUFOR Althea, naglašavajući da njen rad treba ostati usmjeren na očuvanje mira i sigurnosti, u okviru dogovorenih nadležnosti.
Tokom izlaganja izrazio je i saučešće porodicama pripadnika italijanskog kontingenta EUFOR-a koji su stradali u helikopterskoj nesreći, dok je povrijeđenima poželio brz oporavak.
Osvrnuo se i na nedavno održane opće izbore u BiH, ocijenivši da su protekli mirno, uprkos navodnim pokušajima vanjskih aktera da utiču na izborni proces.
Nebenzja je pozvao političke stranke da bez odgađanja formiraju vlast na svim nivoima, smatrajući da se novoizabrani predstavnici trebaju posvetiti rješavanju nagomilanih problema.
Međutim, ostatak njegovog nastupa pokazao je da Rusija ima ozbiljne primjedbe na pojedine aspekte međunarodnog angažmana u BiH.
Posebno se osvrnuo na Republiku Srpsku
Govoreći o unutrašnjim političkim odnosima, Nebenzja je odbacio optužbe zapadnih država koje Republiku Srpsku smatraju odgovornom za dio političkih kriza u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj ocjeni, zapadni partneri pokušavaju odgovornost za postojeće probleme prebaciti na rukovodstvo ovog entiteta.
Ruski diplomata tvrdio je da vlasti Republike Srpske nastoje zaštititi principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno decentralizirano uređenje Bosne i Hercegovine.
Također je naveo da su iz Banje Luke više puta dolazili prijedlozi za unutrašnji dijalog, ali je ustvrdio da su takve inicijative odbijane u Sarajevu pod uticajem zapadnih država.
Riječ je o stavovima ruskog predstavnika, a ne o zaključcima Vijeća sigurnosti UN-a.
Nebenzja je naglasio da Dejtonski sporazum mora ostati temelj političkog uređenja BiH, upozoravajući da bi njegovo narušavanje moglo izazvati ozbiljne posljedice.
Otkriveno zbog čega je Moskva iznijela oštro upozorenje
Najozbiljnije kritike ruski predstavnik uputio je na račun Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).
Nebenzja je ponovio stav Moskve da se funkcija visokog predstavnika ne može obavljati bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a.
Podsjetio je da su Rusija i Kina ranije predložile nacrt rezolucije o imenovanju Christiana Schmidta, ali da zapadne države nisu prihvatile njihov prijedlog.
Posebno je osporio mogućnost da Louis Crishock, prvi zamjenik visokog predstavnika, obavlja dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika, tvrdeći da Dejtonski sporazum ne predviđa takvu funkciju.
Ruski diplomata optužio je OHR da se koristi za miješanje u unutrašnja pitanja BiH i uticaj na rad državnih institucija.
Prema njegovim riječima, takav pristup predstavlja prepreku stvarnoj političkoj samostalnosti Bosne i Hercegovine i unutrašnjem pomirenju.
Građanima BiH uputio posebno upozorenje
Govoreći o odgovornosti međunarodnih aktera, Nebenzja je iznio ocjenu da bi posljedice njihovog postupanja ponovo mogli snositi stanovnici Bosne i Hercegovine.
„Na kraju, cijenu ovih opasnih eksperimenata ponovo će plaćati građani Bosne i Hercegovine“, poručio je ruski predstavnik.
Njegova izjava odnosila se na politiku zapadnih država prema OHR-u i način na koji se, prema ruskom tumačenju, uređuje međunarodni nadzor nad političkim procesima u BiH.
Nebenzja je zatim ponovio zahtjev Moskve da se OHR što prije zatvori, a funkcija visokog predstavnika ukine bez dodatnih uslova.
Istakao je da Rusija smatra kako je takav korak potreban radi poštivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Ipak, riječ je o političkom zahtjevu Ruske Federacije, a ne o odluci Vijeća sigurnosti UN-a. Samim obraćanjem Nebenzje nije donesena nikakva odluka o zatvaranju OHR-a.
Njegov istup još jednom je pokazao različite stavove međunarodnih aktera o ulozi visokog predstavnika i budućem načinu provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.
