Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku donijela je novu diplomatsku raspravu između predstavnika Srbije i Bosne i Hercegovine. Tokom obraćanja otvorena su pitanja koja se odnose na međudržavne odnose, političku stabilnost i tumačenje važnih događaja iz prošlosti.
Iako su iz Beograda upućene poruke o nastavku saradnje, nastup srbijanskog predstavnika obilježile su i oštre primjedbe na pojedine stavove iznesene tokom sjednice.
Iza diplomatskih poruka otvorena ozbiljna pitanja
Predstavnik Srbije pri Ujedinjenim nacijama Radomir Ilić govorio je o važnosti očuvanja mira u Bosni i Hercegovini i stabilnih odnosa među državama regiona.
Naglasio je da Srbija ima neposredan interes za razvoj i sigurnost susjedne države, navodeći da su ekonomski i politički odnosi dvije zemlje međusobno povezani.
Tokom obraćanja pozdravio je produženje mandata misije EUFOR Althea, koja djeluje u Bosni i Hercegovini.
Izrazio je i saučešće porodicama četvero pripadnika italijanskog kontingenta poginulih u helikopterskoj nesreći kod Brčkog, dok je povrijeđenima poželio oporavak.
Ilić je potvrdio spremnost Srbije za nastavak saradnje s institucijama Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno otvorio pitanja o načinu donošenja političkih odluka i ulozi međunarodnih aktera.
Beograd iznio stav o budućem uređenju BiH
Značajan dio obraćanja bio je posvećen Dejtonskom mirovnom sporazumu i nadležnostima različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Ilić je poručio da Srbija priznaje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, uz poštivanje njenog ustavnog poretka.
Govoreći o nedavno održanim izborima, ocijenio je da politička neslaganja u zemlji ne zavise isključivo od jedne ličnosti ili promjene rukovodstva.
Prema njegovom tumačenju, među političkim akterima i dalje postoje različiti pogledi na odnos državnih i entitetskih nadležnosti.
Naglasio je da bi rješenja trebalo tražiti unutrašnjim dogovorom, uz uvažavanje interesa oba entiteta i tri konstitutivna naroda.
Međutim, upravo tokom rasprave o predstavljanju državnih stavova uslijedile su znatno direktnije primjedbe srbijanskog predstavnika.
Srbija osporila nastup Denisa Bećirovića
Ilić je pred Vijećem sigurnosti UN-a doveo u pitanje način na koji je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović predstavio određene stavove tokom svog obraćanja.
Srbijanski diplomata ustvrdio je da se pozicija cijele države ne može poistovjećivati sa stavom jednog člana kolektivnog Predsjedništva ukoliko o tome nije postignuta saglasnost.
Prema Ilićevoj ocjeni, Bećirovićeve izjave nisu predstavljale usaglašenu poziciju Predsjedništva BiH.
Smatra da bi u takvim okolnostima trebalo jasno naznačiti govori li zvaničnik u ime institucije ili iznosi vlastito političko stanovište.
Time je predstavnik Srbije otvoreno osporio način na koji su pojedine kritike Beograda predstavljene na međunarodnoj sjednici.
Posebno oštar odgovor zbog Ratka Mladića
Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosilo se na sahranu Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Odgovarajući na kritike zbog učešća srbijanskih institucija u njegovom ispraćaju, Ilić je tvrdio da je organizaciju sahrane vodila porodica, a ne država.
Istovremeno je potvrdio da su vlasti Srbije osigurale prijevoz, logističku pomoć i sigurnost tokom okupljanja.
Srbijanski predstavnik naveo je da njegova zemlja osuđuje ratne zločine i poštuje njihove žrtve, ali je iznio i vlastito tumačenje načina na koji se govori o ratnoj prošlosti Bosne i Hercegovine.
Posebno se osvrnuo na Srebrenicu, tvrdeći da stradanja tokom rata treba sagledavati u širem historijskom kontekstu.
Genocid u Srebrenici, za koji je Mladić pravosnažno osuđen, utvrđen je presudama međunarodnih sudova.
Kritike su upućene i zbog Republike Srpske
U nastavku obraćanja Ilić se osvrnuo na izjave pojedinih bosanskohercegovačkih zvaničnika koje se odnose na Republiku Srpsku.
Posebno je kritikovao ranije istupe koji su, prema njegovoj ocjeni, sadržavali neodgovornu retoriku i podsjećali na sukobe iz devedesetih godina.
Poručio je da Srbija odbacuje takve poruke i smatra da se politička pitanja moraju rješavati dogovorom.
Ilić je istovremeno izrazio protivljenje političkim rješenjima nametnutim izvana, navodeći da ona, prema njegovom mišljenju, ne mogu osigurati dugoročnu stabilnost.
Spomenuo je i proces izbora novog visokog predstavnika, koji Srbija pažljivo prati.
Uprkos oštrom dijelu obraćanja, zaključio je da Beograd ostaje spreman na saradnju s novoizabranim predstavnicima Bosne i Hercegovine i podršku njenoj evropskoj perspektivi.
Sjednica u New Yorku tako je pokazala da, uz zvanične poruke o saradnji, između predstavnika dvije zemlje ostaju značajna neslaganja o političkim i historijskim pitanjima.
