Jedna politička stranka našla se u središtu izborne priče koja je posljednjih mjeseci privukla veliku pažnju. Nakon odluka koje su već donesene u vezi s njenom prijavom za izbore, slučaj je stigao i pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Pred najvišom sudskom instancom sada se našlo pitanje koje se odnosi na pravo učešća na izborima i okolnosti pod kojima je ranije donesena odluka o prijavi stranke.
Šta je Ustavni sud zaključio i kakva je konačna odluka u ovom slučaju, pokazuje sadržaj odluke donesene u predmetu.
Slučaj pred Ustavnim sudom
Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrao je apelaciju koju je podnijela politička stranka Snaga naroda – Ramo Isak protiv Rješenja Suda BiH od 5. juna 2026. godine i Odluke Centralne izborne komisije BiH od 3. juna 2026. godine.
Apelacija se odnosila na navode o kršenju člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, koji štiti pravo na slobodne izbore.
Predmet se tako odnosio na odluke koje su prethodno donesene u vezi s prijavom ove političke stranke za učešće na Općim izborima 2026. godine.
Šta se dogodilo u izbornom postupku?
Tačkom 2. osporene odluke CIK BiH odbijena je prijava Snage naroda – Ramo Isak za učešće na Općim izborima 2026. godine za izbore za organe vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
CIK BiH je u obrazloženju naveo da su provjerom dostavljenih obrazaca s potpisima podrške birača utvrđene nepravilnosti potpisa na obrascu.
Na osnovu tih provjera zaključeno je da nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za ovjeru prijave za navedene organe vlasti.
Odluka CIK BiH potom je osporena pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH donio svoju odluku
Rješenjem Suda BiH od 5. juna 2026. godine odbijena je tužba koju je Snaga naroda – Ramo Isak podnijela protiv odluke CIK BiH.
Nakon toga predmet je došao pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Stranka je u apelaciji ukazivala na navodnu povredu prava zaštićenog članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, odnosno prava na slobodne izbore u njegovom „pasivnom“ aspektu.
Ustavni sud je zbog toga razmatrao da li su odluke CIK BiH i Suda BiH dovele do povrede prava na način koji bi zahtijevao intervenciju tog suda.
U fokusu bili i potpisi podrške
Jedan od ključnih elemenata postupka odnosio se na potpise podrške birača koji su dostavljeni uz prijavu.
CIK BiH je tokom provjere obrazaca utvrdio nepravilnosti potpisa i na osnovu toga zaključio da nisu ispunjeni zakonski uslovi za ovjeru prijave za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
U informacijama o slučaju navodi se i da je tokom provjera uočen veliki broj krivotvorenih potpisa podrške.
Zbog toga je CIK BiH ovjerio učešće stranke za Parlament Federacije BiH i kantonalne skupštine, ali nije ovjerio prijavu za navedene nivoe vlasti u Republici Srpskoj i na državnom nivou.
Šta je odlučio Ustavni sud?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovanu apelaciju koju je podnijela politička stranka Snaga naroda – Ramo Isak protiv Rješenja Suda BiH od 5. juna 2026. godine i Odluke CIK BiH od 3. juna 2026. godine u odnosu na navode o kršenju člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Ustavni sud je zaključio da osporenim odlukama nije prekršeno apelanticino pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u segmentu njegovog „pasivnog“ aspekta.
U obrazloženju je navedeno da su CIK BiH i Sud BiH u svojim odlukama dali detaljno i jasno obrazloženje za zaključke na osnovu kojih su donijeli osporene odluke.
Time je Ustavni sud zaključio razmatranje pitanja koje je stranka iznijela u svojoj apelaciji.
Šta slijedi?
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva odnosno apelantima u roku od mjesec dana.
Odluke će biti objavljene i na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u što kraćem roku.
Slučaj Snage naroda – Ramo Isak tako je prošao kroz više nivoa izbornog i sudskog postupka, od odluke CIK BiH, preko Suda BiH, do razmatranja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
