Tuesday, October 27, 2026
HomeVijesti i aktualnostiŠTA SE DEŠAVA: POSKOK bi mogao tražiti zabranu Nikšiću, a detalji cijelog...

ŠTA SE DEŠAVA: POSKOK bi mogao tražiti zabranu Nikšiću, a detalji cijelog slučaja otvaraju velika pitanja

Novi detalji pravosudnog postupka koji se odnosi na pojedine visoke zvaničnike Federacije Bosne i Hercegovine otvorili su niz pitanja o mogućim narednim koracima nadležnih institucija.

Posebnu pažnju privlače informacije o mjerama koje bi mogle uslijediti, ali i ranije odluke koje cijelom slučaju daju dodatnu težinu. Konačan rasplet još nije poznat, a eventualne odluke mogle bi imati i značajne političke posljedice.

Novi detalji otvaraju ozbiljna pitanja

Prema informacijama koje su objavljene u medijima, u narednom periodu mogli bi uslijediti važni koraci u predmetu koji obuhvata više osoba povezanih s federalnim institucijama.

U središtu pažnje nalaze se moguće mjere zabrane, postupanje nadležnog tužilaštva i odluke iz prethodnih godina koje su ponovo postale značajne za cijeli slučaj.

Posebno je zanimljivo što se najavljeni potezi povezuju s okolnostima o kojima su se pravosudne institucije već ranije izjašnjavale.

Šta bi POSKOK mogao poduzeti?

Prema nezvaničnim medijskim saznanjima, POSKOK planira zatražiti zabranu obavljanja premijerske funkcije Nerminu Nikšiću.

Navodi se da bi Nikšić naredne sedmice mogao ponovo dati iskaz, nakon čega bi mogla uslijediti optužnica protiv njega i još najmanje sedam osoba.

Među osobama koje se spominju nalaze se federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak i bivši vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidin Munjić.

Munjić je ranije bio hapšen u akciji „Black Tie”, tokom koje mu je oduzet mobilni telefon. Poruke iz tog telefona kasnije su dospjele do MUP-a Kantona Sarajevo, a potom i u javnost.

Prema objavljenim informacijama, POSKOK bi uz eventualnu optužnicu Vrhovnom sudu FBiH mogao dostaviti i prijedlog mjera zabrane za Nikšića i Isaka.

Te mjere uključivale bi zabranu obavljanja službenih dužnosti, pristupa određenim službenim prostorijama te kontakata s pojedinim osobama i svjedocima.

Kakve bi mogle biti posljedice?

Pojedinim drugim osumnjičenima već su određene mjere zabrane, uključujući Arijanu Huseinović-Ajanović, šeficu Nikšićevog kabineta, i Ervina Mušinovića, direktora Policijske akademije FUP-a.

Ukoliko bi Vrhovni sud FBiH prihvatio eventualne prijedloge POSKOK-a, Nikšiću i Isaku moglo bi biti onemogućeno obavljanje njihovih funkcija.

Takva odluka otvorila bi i pitanje daljnjeg funkcionisanja federalne izvršne vlasti.

Ipak, važno je naglasiti da mogući prijedlog tužilaštva ne znači da će sud automatski odrediti zabrane.

O tome bi odlučivao nadležni sud, a krivica osoba koje se spominju u predmetu nije utvrđena.

Raniji slučajevi pokazuju drugačiju praksu

Kao primjer ranijeg postupanja navodi se predmet protiv bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

Tokom suđenja u predmetu „Respiratori”, Sud BiH odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da Novaliću zabrani obavljanje premijerske funkcije.

Zabrana rada tada nije određena ni bivšoj federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević.

Novalić je kasnije pravosnažno osuđen i trenutno izdržava zatvorsku kaznu, ali je sud tokom ranijeg postupka odbio predložene mjere zabrane obavljanja funkcije.

Ipak, odluke iz drugih predmeta ne određuju unaprijed kako će sud postupiti u slučaju Nikšića i ostalih.

Jedan podatak posebno privlači pažnju

Najvažniji detalj novih medijskih saznanja odnosi se na ranije krivične prijave protiv Nermina Nikšića, Rame Isaka i Vahidina Munjića.

Naime, prema objavljenim informacijama, POSKOK bi mogao teretiti Nikšića i Isaka za navodno ista krivična djela koja je Tužilaštvo Kantona Sarajevo već ranije razmatralo.

Riječ je o prijavama iz 2022. i 2023. godine, povodom kojih je Tužilaštvo KS donijelo odluku da neće provoditi istragu.

Ta odluka donesena je 4. decembra 2023. godine, a javnosti je predstavljena u junu 2024.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo tada je saopćilo:

„Odlukom postupajućeg tužioca, 04.12.2023. godine, donesena je naredba da se istraga neće provoditi protiv prijavljenih osoba, jer je utvrđeno da prijavljeno djelo nije krivično. Na ovu odluku nije uložena pritužba.”

Dakle, prema tadašnjoj zvaničnoj odluci, tužilaštvo nije pronašlo osnov za provođenje krivične istrage protiv prijavljenih funkcionera.

Upravo zbog toga nove informacije otvaraju pitanje zašto bi se sada pokretao optužni postupak zbog navodno istih djela za koja je ranije donesena odluka o neprovođenju istrage.

Međutim, zasad nije nezavisno potvrđeno da se moguća nova optužnica odnosi na potpuno iste činjenice, pravne kvalifikacije i dokaze.

Zbog čega je ranija odluka važna?

Prethodno postupanje Tužilaštva KS bilo je povezano i s pritužbom koju je zaprimio Ured disciplinskog tužioca BiH zbog navodnog nepostupanja u predmetu koji se odnosio na federalne zvaničnike.

Tužilaštvo KS je tada, nakon razmatranja prijavljenih okolnosti, saopćilo da nije bilo osnova za pokretanje istrage.

Prema novim medijskim navodima, upravo bi se dio tih ranije razmatranih okolnosti mogao ponovo naći u fokusu pravosudnog postupka.

Ostaje nejasno raspolaže li POSKOK dodatnim dokazima ili drugačijom činjeničnom osnovom koja bi objasnila eventualno novo postupanje.

Ranija odluka o neprovođenju istrage sama po sebi ne dokazuje da je svaki kasniji postupak neosnovan, ali predstavlja važnu okolnost koju je potrebno razjasniti.

Otvoreno i pitanje budućnosti vlasti

Eventualna zabrana obavljanja funkcije Nerminu Nikšiću mogla bi otvoriti dodatna pitanja o upravljanju Vladom Federacije BiH.

U medijskim analizama spominje se mogućnost da bi u takvom scenariju značajniju ulogu mogao preuzeti drugi dopremijer Toni Kraljević iz HDZ-a BiH.

Istovremeno, otvara se i pitanje kako bi moguće mjere prema Nikšiću, uz ranije spominjani slučaj Vojina Mijatovića, utjecale na političke odnose i eventualno formiranje nove federalne vlasti.

Međutim, takvi scenariji zasad su samo mogućnosti koje zavise od budućih sudskih odluka i važećih propisa.

Ključno pitanje ostaje hoće li POSKOK zaista podići najavljenu optužnicu i na kojim će je dokazima zasnivati, posebno imajući u vidu raniju odluku Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Do donošenja zvaničnih odluka, sve informacije o mogućim optužnicama i novim mjerama zabrane potrebno je posmatrati kao medijske navode, a ne kao potvrđen sudski rasplet.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

RECENZIJE

Intervjui i kolumne

Najnoviji komentari