Situacija u Bosni i Hercegovini ulazi u period koji bi mogao donijeti nove probleme za građane. Ono što se trenutno događa moglo bi imati mnogo šire posljedice nego što se na prvi pogled čini.
Jedan razvoj događaja posebno zabrinjava, jer bi se njegove posljedice mogle početi osjećati i tamo gdje ih građani možda uopće ne očekuju.
Dok se pažnja javnosti uglavnom zadržava na jednom problemu, upozorenja koja sada stižu otvaraju pitanje šta bi moglo uslijediti u narednom periodu.
Prvi znakovi već su tu
Posljednjih dana sve je više razloga za zabrinutost, posebno kada je riječ o troškovima koji direktno ili indirektno utiču na svakodnevni život građana.
Ono što se događa na tržištu već je dovoljno da otvori pitanje može li se postojeći trend nastaviti i koliko bi njegove posljedice mogle biti široke.
Jedan od ključnih faktora u cijeloj priči je gorivo. Njegova cijena ne utiče samo na one koji svakodnevno sjedaju za volan, već ima važnu ulogu i u poslovanju brojnih kompanija.
Cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostigla je četiri marke za litar.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava da se skuplje gorivo vrlo brzo prelijeva na transport, proizvodnju, trgovinu i na kraju – džepove građana.
Prema njegovoj procjeni, ukoliko se ovakav trend nastavi, robe i usluge mogle bi poskupjeti između 10 i 15 posto.
- Kada prijevoznik plaća više gorivo, raste cijena transporta. Trgovac potom dobija skuplju robu, a dio tog troška mora uračunati u krajnju cijenu – kaže Harbaš.
Tako nastaje lančana reakcija: skuplje gorivo – skuplji transport – veći troškovi trgovaca i proizvođača – skuplja roba i usluge.
Harbaš upozorava upravo na takav efekat, navodeći da rast cijene energenata ne ostaje izoliran na benzinskim pumpama, već se prenosi kroz cijelu ekonomiju.
Šta bi moglo poskupjeti?
Prvi na udaru su proizvodi koji svakodnevno putuju od proizvođača do trgovine.
To su prije svega hrana i piće – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb i pekarski proizvodi, voće i povrće, ulje, brašno, šećer, voda i druga roba široke potrošnje.
Skuplji transport može povećati i cijene proizvoda koji se dopremaju iz drugih dijelova BiH ili iz inostranstva.
Ali lanac se tu ne završava.
- Skuplje gorivo znači veće troškove za taksi prijevoz, dostavu, kurirske službe i javni prijevoz i drumski, ali i za firme koje svakodnevno koriste vozila. Posredno bi mogli rasti i troškovi građevine, poljoprivrede, proizvodnje, servisa i različitih usluga, jer gotovo svaka djelatnost ima trošak transporta ili nabavke – kaže Harbaš.
Sličan efekat već se mogao vidjeti ranije: struka je upozoravala da rast cijene goriva prvo povećava troškove transporta, a zatim se kroz logistiku prelijeva na cijene proizvoda i usluga.
Prema nekim procjenama, cijene prijevoza mogle bi poskupjeti i do 60 posto.
Građani će skuplje gorivo plaćati i kada ne sjednu za volan
Upravo je to najveći problem ovakvog rasta cijena.
Vozač koji danas natoči 50 litara dizela po četiri marke za gorivo će izdvojiti 200 KM. Ali posljedice će osjetiti i građanin koji automobil gotovo uopće ne koristi.
- Hrana mora biti dopremljena do prodavnice. Građevinski materijal mora stići na gradilište. Roba iz uvoza mora proći kroz transport i distribuciju. Dostavljači moraju voziti, a firme moraju prevoziti radnike, materijal ili gotove proizvode – kaže Harbaš.
Zato se poskupljenje goriva često opisuje kao generator novih poskupljenja.
Harbaš je ranije upozorio da je BiH posebno osjetljiva na ovakve šokove jer zavisi od uvoza energenata, dok nema velike domaće rezerve niti rafinerijski kapacitet kojim bi mogla ublažiti nagle poremećaje na tržištu.
Četiri marke možda nisu kraj
Harbaš je još sredinom septembra govorio o mogućnosti da dizel u BiH dosegne raspon od 3,70 do 4,20 KM po litru, uz napomenu da bi u ekstremnom scenariju cijena mogla biti i viša.
Upravo zbog toga, Harbaš upozorava da bi cijene dizela mogle dostići i pet KM po litru.
U međuvremenu je granica od četiri marke na pojedinim pumpama dostignuta.
Istovremeno, Harbaš upozorava da će buduće cijene zavisiti od razvoja događaja na svjetskom tržištu nafte, poremećaja u snabdijevanju i geopolitičke situacije.
