Nova poruka iz Sjedinjenih Američkih Država otvorila je ozbiljna pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine i međunarodnoj ulozi u zemlji.
Tokom važnog saslušanja pred američkim Kongresom govorilo se o stanju u BiH, budućnosti međunarodnog angažmana i potezima koji bi mogli imati značajan utjecaj na naredni period.
Jedna od izjava posebno je privukla pažnju, a ono što je tokom rasprave izrečeno otvorilo je i mnogo šire pitanje o budućnosti zemlje.
Otvoreno pitanje budućnosti
Predsjedavajući Pododbora za Evropu američkog Kongresa Keith Self govorio je o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i budućnosti Ureda visokog predstavnika.
Self je podsjetio da je OHR prvobitno trebao imati privremenu ulogu, odnosno pomoći institucijama BiH da s vremenom preuzmu punu odgovornost za upravljanje zemljom.
„Pozicija visokog predstavnika nije trebala biti trajna, a ipak smo ovdje 30 godina kasnije“, rekao je.
Dodao je:
„Cilj visokog predstavnika bio je pripremiti vlasti Bosne i Hercegovine da preuzmu punu odgovornost za vlastite poslove, bez potrebe za međunarodnim nadzorom ili upravljanjem“, kazao je Self.
Kritike na račun djelovanja OHR-a
Self se osvrnuo i na rad bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, posebno na korištenje bonskih ovlasti.
„Kada pogledamo bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, njegovo korištenje bonskih ovlasti i nametanje međunarodnog upravljanja, shvatamo da takve odluke ne rješavaju lokalnu nestabilnost“, kazao je Self.
Prema njegovoj ocjeni, neke odluke međunarodnih predstavnika mogle su imati i suprotan učinak.
„U nekim slučajevima čini se da su destabilizirale Bosnu i Hercegovinu“, rekao je.
Time je pitanje buduće uloge OHR-a ponovo došlo u prvi plan američke rasprave o Bosni i Hercegovini.
Spominje se i Amerikanac na čelu OHR-a
Self je poručio da bi budući visoki predstavnik trebao imati jasan stav o tome da je krajnji cilj zatvaranje OHR-a, kada za to budu ispunjeni odgovarajući uslovi.
„Prema mom mišljenju, naredni visoki predstavnik mora zauzeti stav da je konačni cilj zatvaranje tog ureda kada za to dođe odgovarajuće vrijeme. A upravo je pitanje kada će to biti odgovarajuće vjerovatno najvažniji dio“, kazao je.
Potom je otvorio i mogućnost da tu funkciju preuzme Amerikanac.
„S obzirom na probleme koje imamo s različitim evropskim organizacijama, zašto ne bismo željeli da naredni visoki predstavnik bude predstavnik Sjedinjenih Američkih Država?“, upitao je Self.
Predstavnik State Departmenta Daniel J. Lawton nije isključio takvu mogućnost, ali nije želio unaprijed govoriti o tome ko će biti Schmidtov nasljednik.
„Ne želim unaprijed govoriti o tome ko će biti naredni visoki predstavnik. Kao što znate, ostavka Christiana Schmidta stupila je na snagu 30. juna“, rekao je.
Ko trenutno obavlja dužnost
Lawton je podsjetio da dužnost trenutno obavlja Louis J. Crishock, visoki američki diplomata i dotadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika.
„Vršilac dužnosti visokog predstavnika Crishock ima potrebne ovlasti da pomogne u očuvanju stabilnosti, posebno dok se približavamo izborima u Bosni i Hercegovini“, dodao je.
Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, Lawton je potvrdio da evropske zemlje nisu uspjele postići saglasnost o kandidatu koji bi naslijedio Schmidta.
„Po tradiciji je tu funkciju obavljao Evropljanin. Međutim, Christiana Schmidta nije zamijenio drugi Evropljanin jer nije postojala evropska saglasnost o tome ko bi to trebao biti“, rekao je.
Uslovi za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni
Tokom saslušanja otvoreno je i pitanje programa 5+2, odnosno uslova koji trebaju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a.
Self je pitao koliko je realno očekivati da BiH u narednih pet godina ispuni te uslove.
Lawton nije želio davati vremenske procjene.
„Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, uvijek oklijevam nagađati o budućnosti“, odgovorio je.
Istovremeno je kazao da SAD ne želi da međunarodni nadzor nad suverenom državom traje neograničeno.
„Dijelimo vaš stav da međunarodni nadzor nad suverenom državom, 30 godina nakon sukoba, nije stanje koje bismo željeli vidjeti“, rekao je Lawton.
Ipak, naglasio je da potrebni uslovi još nisu ostvareni.
„Postoje konkretni kriteriji za postepeno okončanje uloge visokog predstavnika. Ti kriteriji nisu ostvareni“, kazao je.
Washington želi drugačiji pristup
Lawton je tokom saslušanja govorio i o pristupu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini i širem regionu.
„Era izvana nametnute izgradnje država je završena. Pozivamo lokalne lidere da pronađu lokalna rješenja za lokalne probleme“, rekao je, pozivajući se na raniju poruku zamjenika američkog državnog sekretara Landaua.
Istovremeno je naglasio da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije.
„Ne želimo vidjeti pretjerani međunarodni intervencionizam kojim se zadire u suverenitet Bosne i Hercegovine“, kazao je Lawton.
Dodao je:
„Podržavamo lokalne lidere u pronalaženju lokalnih rješenja za lokalne probleme“, rekao je.
Stiglo ozbiljno upozorenje o budućnosti BiH
Self je tokom rasprave podsjetio da Bosna i Hercegovina, više od tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, još nije ispunila uslove 5+2.
„Prošlo je više od 30 godina od Dejtona, a oni ne ispunjavaju kriterije 5+2“, rekao je.
Uslijedio je i najzvučniji dio njegovog obraćanja, u kojem je otvoreno govorio o mogućem scenariju za Bosnu i Hercegovinu.
„Mislim da mogućnost da se Bosna i Hercegovina raspadne vjerovatno nije izvan domene mogućeg, posebno imajući u vidu stavove Republike Srpske“, kazao je Self.
Njegova izjava privukla je posebnu pažnju jer je mogućnost raspada BiH direktno navedena kao jedan od scenarija o kojima se govorilo tokom saslušanja.
Keating snažno podržao OHR
Vodeći demokrata u Pododboru Bill Keating zauzeo je drugačiji stav kada je riječ o budućnosti OHR-a.
„Smatram da je Ured visokog predstavnika od ključnog značaja i želim ponovo potvrditi podršku tom uredu“, poručio je.
Keating je pozvao američku administraciju da zajedno s evropskim partnerima pronađe saglasnost o osobi koja bi trebala preuzeti funkciju visokog predstavnika.
„Mislim da bi administracija trebala sarađivati s Evropom kako bi pronašla konsenzus o osobi koja će posebno potvrditi Dejtonski sporazum“, kazao je.
Tokom saslušanja govorio je i o potezima vlasti Republike Srpske koje smatra nespojivim s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Rasprava u američkom Kongresu tako je otvorila više pitanja o budućnosti OHR-a, mogućem nasljedniku Christiana Schmidta i daljem odnosu Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
