Izborni poraz političke opcije Aleksandra Vučića u Srbiji otvorio je pitanja koja bi mogla imati značajne posljedice i izvan granica te države. Dok se očekuju naredni koraci pobjednika izbora, iz Bosne i Hercegovine stižu ocjene da bi promjene u Beogradu mogle otvoriti prostor za rješavanje pitanja koja su godinama ostajala bez odgovora.
U središtu jedne takve procjene našao se i Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske. Ipak, eventualni razvoj događaja zavisit će od odluka koje tek trebaju donijeti nove političke i institucionalne strukture u Srbiji.
Izborni preokret otvorio brojna pitanja
Parlamentarni izbori održani 25. oktobra donijeli su značajnu promjenu odnosa političkih snaga u Srbiji.
Aleksandar Vučić priznao je poraz liste koju je predvodio, dok je Studentska lista ostvarila izbornu pobjedu.
Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije Srbije, Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova i 140 poslaničkih mandata, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 39,17 posto glasova i 104 mandata.
Ovakav rezultat otvorio je pitanje budućeg političkog smjera Srbije, ali i načina na koji bi nove vlasti mogle pristupiti određenim pitanjima iz prethodnog perioda.
Posebnu pažnju privlači mogućnost promjena u funkcionisanju državnih institucija, što bi moglo imati značaj i za odnose sa susjednim zemljama.
Sve će zavisiti od narednih poteza
Iako je izborni rezultat već poznat kroz preliminarne podatke, formiranje nove vlasti i način njenog djelovanja predstavljaju narednu važnu fazu.
Sama promjena političke većine ne znači automatski i promjenu načina rada državnih institucija.
Za takav razvoj događaja bit će važno hoće li nova vlast omogućiti veću nezavisnost pravosuđa i institucija nadležnih za provođenje zakona.
Upravo se o tome oglasila Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International u Bosni i Hercegovini.
Ona smatra da bi izborni rasplet mogao stvoriti priliku za drugačiji institucionalni pristup određenim pitanjima, ali naglašava da će mnogo toga zavisiti od formiranja vlasti i njenog odnosa prema nadležnim organima.
Iz BiH stigla procjena koja privlači pažnju
Korajlić je ukazala na značaj buduće saradnje između institucija Bosne i Hercegovine i Srbije.
Prema njenoj ocjeni, eventualno uspostavljanje nezavisnijih institucija u Srbiji moglo bi omogućiti postupanje u predmetima koji su ranije nailazili na prepreke.
Posebno je istakla važnost funkcionisanja pravosuđa i nadležnih agencija, kao i mogućnosti da institucije dviju država međusobno razmjenjuju potrebne informacije.
Takva saradnja može biti važna u slučajevima koji imaju veze s obje države, jer postupanje nadležnih organa često zavisi od pribavljanja dokumentacije i drugih podataka.
Ipak, Korajlić nije tvrdila da će se promjene sigurno dogoditi. Njena procjena zasniva se na mogućnosti da nova vlast uspostavi drugačiji odnos prema institucijama.
Otkriveno šta bi moglo doći na red
Jedno od pitanja koje bi se, prema riječima Ivane Korajlić, moglo otvoriti nakon promjene vlasti u Srbiji jeste ispitivanje načina na koji su pojedini zvaničnici iz Bosne i Hercegovine sticali imovinu na teritoriji Srbije.
Među osobama koje je spomenula nalazi se i Milorad Dodik, ali i drugi politički zvaničnici iz BiH.
Korajlić smatra da bi uspostavljanje nezavisnih institucija moglo omogućiti provjere koje ranije nisu bile realizovane.
Posebno je ukazala na poteškoće s kojima su se institucije Bosne i Hercegovine suočavale prilikom pokušaja pribavljanja informacija iz Srbije.
“Ovdašnje tužilaštvo čak je i pokušavalo da provede određene istrage, međutim, nisu mogli dobiti od Srbije nikakvu saradnju”, izjavila je Korajlić.
Prema njenim riječima, promjena vlasti mogla bi otvoriti mogućnost za efikasniju međunarodnu pravnu pomoć i razmjenu informacija koje su značajne za postupanje nadležnih organa.
Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do ponovnog razmatranja pitanja koja ranije nisu dobila odgovarajući institucionalni nastavak.
Šta će odlučiti o daljnjem razvoju situacije?
Korajlić je naglasila da tek treba vidjeti kako će funkcionisati buduća vlast u Srbiji, na koji će način biti formirana Vlada i kakav će odnos imati prema pravosuđu i drugim institucijama.
Zbog toga zasad nije moguće tvrditi da će protiv Milorada Dodika ili drugih zvaničnika automatski biti pokrenute nove istrage.
Mogućnost provjere porijekla imovine ne predstavlja dokaz nezakonitog postupanja, niti znači da je bilo čija odgovornost unaprijed utvrđena.
Ipak, izborni preokret u Srbiji otvorio je prostor za nova očekivanja kada je riječ o institucionalnoj saradnji s Bosnom i Hercegovinom.
Hoće li to dovesti do konkretnog postupanja u predmetima koji su ranije nailazili na prepreke, zavisit će od budućih odluka nadležnih institucija i načina na koji će nova vlast pristupiti njihovom radu.
