Nakon događaja koji su posljednjih dana izazvali brojne reakcije u Hrvatskoj, ponovno se otvorilo pitanje učinkovitosti pravosudnog sustava.
Dok se raspravlja o odgovornosti institucija i brzini donošenja sudskih odluka, u javnost su dospjeli podaci o ranijim postupcima koji dodatno pokazuju koliko njihov završetak može biti važan.
Rasprava koja je dobila novi nastavak
Događaji u Splitu, povezani s navijačkim okupljanjem uoči utakmice Hajduka i Ajaxa, izazvali su reakcije policije, političara i predstavnika pravosuđa.
Posebnu pozornost privukle su izjave o tome koliko brzo nadležne institucije postupaju u slučajevima navijačkih izgreda.
U javnoj raspravi otvoreno je i pitanje što se događa s predmetima koji godinama čekaju konačnu sudsku odluku.
Ministar upozorio na dugotrajne postupke
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je da bi pravodobno kažnjavanje moglo pridonijeti smanjenju sličnih incidenata.
Govoreći o postupanjima tijekom ove godine, spomenuo je približno 150 prekršajnih prijava te izrazio uvjerenje da bi brzo donošenje odluka imalo snažniji preventivni učinak.
Njegove izjave izazvale su reakciju Udruge hrvatskih sudaca.
Iz Udruge su poručili da se odgovornost za trajanje postupaka ne može pripisivati samo sudovima bez potpunih i provjerljivih podataka.
Zatražili su jasniji prikaz postupanja svih uključenih institucija, uključujući policiju, kako bi se moglo utvrditi gdje dolazi do mogućih zastoja.
Pojavili su se podaci o ranijim predmetima
U međuvremenu su objavljeni detalji dvaju ranijih prekršajnih postupaka povezanih s osobama koje se spominju i u kontekstu nedavnih događaja u Splitu.
Jutarnji list, pregledavajući ranije postupke protiv dijela navijača kojima je nakon posljednjih događaja određen istražni zatvor, izdvojio je slučajeve Roka Šalova i Dominika Lele.
Oba predmeta povezana su s ranijim događajima na nogometnim okupljanjima, a njihovi završeci ponovno su otvorili pitanje trajanja prekršajnih postupaka.
Prvi predmet trajao je godinama
Protiv Roka Šalova i još jedanaestorice navijača riječka je policija 10. kolovoza 2022. podnijela optužni prijedlog zbog sumnje na kršenje Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
Predmet se odnosio na događaj od 8. svibnja iste godine.
Sud je 10. travnja 2025. donio osuđujuću presudu, ali postupak time nije bio pravomoćno dovršen.
Tijekom daljnjeg postupanja, uključujući dostavu presude i rok za žalbu, proteklo je zakonom propisano vrijeme za prekršajni progon.
Zbog nastupanja zastare predmet je 30. srpnja 2026. obustavljen.
To znači da prethodno donesena osuđujuća presuda nije dovela do pravomoćne sankcije.
Ni drugi slučaj nije završio očekivano
Sličan završetak imao je raniji postupak protiv Dominika Lele.
Prema optužbi, on je 26. svibnja 2021., zajedno s većom skupinom navijača, ušao na tribinu pomoćnog igrališta Poljuda tijekom juniorske utakmice Hajduka i Dugopolja.
Utakmica se trebala odigrati bez gledatelja, a navijači su, prema navodima iz postupka, ušli unatoč upozorenjima redarske službe.
Ni taj prekršajni predmet nije dobio pravomoćan završetak prije isteka zakonskog roka.
Zastara je nastupila u svibnju 2025., a Općinski prekršajni sud u Splitu 11. lipnja iste godine donio je odluku kojom je to utvrđeno.
Završetak koji je otvorio dodatna pitanja
U oba slučaja zastara je spriječila daljnje vođenje prekršajnih postupaka.
Zbog takvog završetka osobe obuhvaćene tim predmetima nisu morale podmiriti kazne niti troškove postupaka, dok su odgovarajući sudski troškovi pali na teret državnog proračuna.
Dakle, država nije izravno isplatila novac navijačima, nego je iz proračunskih sredstava snosila troškove obustavljenih postupaka.
Takav ishod predviđa i Prekršajni zakon, koji u članku 140. uređuje pitanje troškova kada se postupak obustavi.
Upravo zato ovi raniji slučajevi dodatno privlače pozornost u trenutku kada se vodi rasprava o brzini kažnjavanja i učinkovitosti pravosudnog sustava.
Dok ministar upozorava na posljedice dugotrajnih postupaka, a suci traže cjelovitu analizu odgovornosti, dva ranija predmeta pokazuju što se može dogoditi kada postupak ne bude pravomoćno dovršen prije nastupanja zastare.
