Političke izjave o postupanju policije i medija ponovno su izazvale pozornost hrvatske javnosti. Ovoga puta u središtu rasprave našla se usporedba dvaju slučajeva, pri čemu su pojedine informacije predstavljene na način koji ne odgovara ranije zabilježenim događajima.
Za razumijevanje cijele priče posebno su važni postupci nadležnih institucija, ali i činjenice koje su javnosti bile dostupne mnogo prije najnovijeg političkog istupa.
Usporedba koja je otvorila važna pitanja
Objavljivanje fotografija osoba osumnjičenih za kaznena djela često izaziva zanimanje javnosti. Međutim, okolnosti u kojima fotografije dospijevaju u medije nisu uvijek jednake.
Važnu ulogu pritom ima razlika između osoba koje su već uhićene i onih za kojima policija još traga. Upravo je ta razlika postala jedno od središnjih pitanja nakon konferencije za medije održane u Splitu.
Dodatnu pozornost privukle su tvrdnje o navodnom izostanku medijskog izvještavanja, koje se mogu usporediti s ranijim javno dostupnim informacijama.
Penava iznio tvrdnju koja ne odgovara činjenicama
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava tijekom konferencije u Splitu govorio je o različitom postupanju prema osobama osumnjičenima za kaznena djela.
Pritom je dvaput ustvrdio da mediji nisu objavili fotografije četvero osumnjičenih za podmetanje požara na zadarskom području.
Njihov je slučaj usporedio s objavljivanjem fotografija pojedinih pripadnika Torcide osumnjičenih za nacističke i antisemitske ispade uoči utakmice Hajduka i Ajaxa.
Međutim, ključna Penavina tvrdnja pokazala se netočnom. Fotografije osumnjičenih za požare već su bile objavljene, što potvrđuju medijski izvještaji iz kolovoza.
Zbog toga se ne može govoriti o tome da njihove fotografije nisu bile dostupne javnosti.
Što otkrivaju događaji iz kolovoza?
Policijska uprava zadarska izvijestila je da su 15. kolovoza 2026. godine, nakon dojave građana, na benkovačkom području uhićene četiri osobe.
Kriminalističkim istraživanjem obuhvaćena je sumnja da su 14. i 15. kolovoza namjerno izazvani požari na ukupno deset lokacija u Zadru i okolici.
Među osumnjičenima bila su trojica hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, u dobi od 42, 45 i 46 godina, te 33-godišnja poljska državljanka.
Policija ih je pronašla u automobilu nakon dojave o paljenju vatre uz cestu, a zatim je nastavila kriminalističko istraživanje u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom.
Fotografije i videosnimke svih četvero osumnjičenih objavljene su 17. kolovoza, tijekom njihova dovođenja na Županijski sud u Zadru.
Mediji su tako izvještavali o osobama koje su već bile uhićene, a javnosti su bili poznati i osnovni podaci o njihovu identitetu.
Ovi datumi važni su jer pokazuju da fotografije nisu objavljene tek nakon najnovije političke rasprave, nego dva mjeseca ranije.
Zašto slučaj Torcide nije isti?
Ključna razlika između dvaju događaja nalazi se u svrsi objavljivanja fotografija.
U slučaju zadarskih požara policija je osumnjičenike pronašla i uhitila. Nije bilo potrebe za objavom njihovih fotografija radi potrage, iako su mediji mogli izvještavati o njihovu privođenju.
Kod dijela osumnjičenih pripadnika Torcide policija je postupala prema osobama koje još nisu bile dostupne nadležnim tijelima.
Zato je javna objava njihovih fotografija imala drukčiju svrhu.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović objasnio je da policija fotografije osoba za kojima traga objavljuje u skladu sa zakonskim procedurama, a takve postupke koordinira s državnim odvjetništvom.
Naglasio je da fotografije nisu objavljene za sve osumnjičenike, nego za osobe koje su bile u bijegu ili su se skrivale.
Prema njegovu objašnjenju, za tim se osobama tragalo već pet dana, a bio im je određen i istražni zatvor.
To znači da policijska objava fotografije radi pronalaska osumnjičenika nije isto što i medijska fotografija osobe koja je već privedena sudu.
Što je presudno za cijelu priču?
Penavina usporedba dvaju slučajeva otvorila je raspravu o policijskim ovlastima i načinu medijskog izvještavanja, ali dostupne činjenice pokazuju dvije različite situacije.
U zadarskom slučaju osumnjičenici su bili uhićeni, a njihove fotografije objavljene su tijekom praćenja sudskog postupanja.
U slučaju Torcide policija je dio fotografija javno objavila kako bi pronašla osobe koje joj još nisu bile dostupne.
Stoga razlika u policijskom postupanju ne potvrđuje tvrdnju o medijskom prešućivanju.
Presudna činjenica jest da su fotografije četvero osumnjičenih za požare bile objavljene još 17. kolovoza.
Upravo taj podatak opovrgava Penavinu izjavu s konferencije u Splitu i pokazuje zašto njegova usporedba, u dijelu koji se odnosi na medijske objave, nije činjenično održiva.
