Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić govorio je o nizu aktualnih tema, od rada DORH-a i odnosa s politikom do slučaja nezakonitog odlaganja otpada, sportskih udruga, curenja informacija i odnosa s EPPO-om.
No, među brojnim temama posebno se izdvojio dio razgovora u kojem je govorio o vlastitoj funkciji i pritisku koji ona nosi.
Turudić je bez puno zadrške priznao da je tijekom obnašanja dužnosti bilo trenutaka kada se zapitao je li mu sve to trebalo.
Otvoreno o onome što nosi njegova funkcija
Govoreći o svom poslu, Turudić je priznao da funkcija glavnog državnog odvjetnika sa sobom nosi velik teret.
“Ne mogu reći da nisam pomislio: ‘Što je meni sve to trebalo?’, ali kada sve zbrojim, nije mi žao što sam stupio na tu dužnost.”
U nastavku je objasnio da se ne radi samo o odgovornosti koju nosi funkcija, nego i o stalnoj izloženosti pritisku i napadima.
“Ta je dužnost užasno teška, trudim se ne biti patetičan, ali stvarno je teška. Ona iziskuje 24 sata dnevno.”
Unatoč svemu, poručio je da ne žali zbog odluke da prihvati tu funkciju.
Dodao je i da ga napadi uglavnom ne mogu lako pogoditi, osim kada dolaze od ljudi čije mišljenje cijeni.
Govorio i o raspravi u Hrvatskom saboru
Jedna od tema bila je i nedavna saborska rasprava o godišnjem izvješću DORH-a.
Turudić je kritizirao način na koji je dio rasprave vođen, tvrdeći da se velik dio pitanja nije odnosio na samo izvješće.
Podsjetio je da je DORH podnio pisano izvješće od 341 stranice, a prema njegovoj procjeni oko 70 posto vremena raspravljalo se o drugim temama.
“Najviše predstavničko tijelo Hrvata dovodi u poziciju neke tračaonice”, rekao je Turudić.
Posebno je spomenuo i slučaj saborskog zastupnika koji je, prema njegovim riječima, raspravu iskoristio za govor o vlastitim kaznenim prijavama.
Poznata je i vremenska crta slučaja otpada
Velik dio razgovora odnosio se na nezakonito odlaganje otpada u Lici.
Turudić je pojasnio kada je DORH dobio konkretne informacije i što je nakon toga poduzeo.
Odbacio je tvrdnju da je DORH dobio posebno izvješće SOA-e o tom slučaju.
Prema njegovim riječima, SOA je ranije raspolagala određenim početnim informacijama, ali DORH je konkretno posebno izvješće dobio od Ministarstva unutarnjih poslova 28. srpnja 2023.
“Mi smo 28. srpnja 2023. dobili posebno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova. U rujnu smo počeli s posebnim dokaznim radnjama.”
Objasnio je da su nakon toga provedene posebne dokazne radnje koje su uključivale praćenje i prisluškivanje razgovora osoba obuhvaćenih predmetom.
Te su radnje trajale i do godinu dana, a u veljači 2025. doneseno je rješenje o provođenju istrage. Nakon toga istraga je još dvaput proširena, a sva su rješenja postala pravomoćna u srpnju 2025.
Predmet je sada blizu odluke
Turudić je otkrio i da je završeno posljednje, osmo vještačenje u tom predmetu.
Nakon završetka vještačenja očekuje se odluka DORH-a, a glavni državni odvjetnik najavio je da bi ona mogla biti donesena uskoro.
Osvrnuo se i na javne rasprave o informacijama SOA-e, ističući da su početni podaci, kako ih je opisao, bili vrlo sirovi i nisu predstavljali gotov dokazni materijal.
Odbacio je priče o političkom tajmingu
Turudić se osvrnuo i na optužbe da DORH tempira svoje postupanje prema izborima, političkim događajima ili kampanjama.
Takve tvrdnje odbacuje i naglašava da postupanje određuju zakonski rokovi te tijek dokaznih radnji.
“To odlučuju zakonski rokovi, provode se posebne dokazne radnje.”
Objasnio je da DORH ima širok raspon odgovornosti, od kaznenog progona i istraga do podizanja optužnica, podnošenja pravnih lijekova te zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske.
Otkrio kako vidi problem ilegalnog otpada
Turudić smatra da je upravo rad DORH-a pridonio tome da se javnost više senzibilizira za problem nezakonitog odlaganja otpada.
Prema njegovim riječima, takvih je ilegalnih odlagališta ranije bilo više, dok se stanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju poboljšalo.
Istaknuo je da je nezakonito postupanje s otpadom privlačno kriminalnim skupinama zbog velikog novca koji se u tom području može zaraditi.
“Otpad u Europi je područje koje zanima, kolokvijalno rečeno, mafiju. Zašto? Zato što se zarađuje velik novac”, rekao je.
Objasnio gdje počinje problem
Govoreći o slučaju u Lici, Turudić je posebno istaknuo način na koji se otpad deklarira prije dolaska u Hrvatsku.
Prema njegovim riječima, dio ilegalnog otpada u Hrvatsku je ulazio deklariran kao običan, a ne kao opasan otpad.
“Kada je ilegalni otpad ušao u Hrvatsku, on je deklariran kao običan otpad, a ne kao opasni otpad.”
Turudić je najavio da bi DORH uskoro mogao donijeti odluku o osobama obuhvaćenima predmetom.
Objasnio je i model koji, prema njegovu opisu, omogućuje nezakonitu zaradu: otpad se preuzima po nižoj cijeni, dovodi u Hrvatsku, a zatim se umjesto propisanog zbrinjavanja odlaže na različitim lokacijama.
Traži bolje kontrole na granici
Kao jedan od načina za sprječavanje budućeg nezakonitog uvoza otpada Turudić je izdvojio jaču kontrolu na državnoj granici.
Smatra i da bi trebalo dodatno unaprijediti zakonodavni okvir.
Istaknuo je da su preventivne aktivnosti važne upravo zato što bi trebale djelovati prije nego što nezakonito postupanje poprimi veće razmjere.
Turudić odbacio tvrdnje pojedinih političara
Govoreći o slučaju otpada u Lici, osvrnuo se i na izjave političara koji su tvrdili da su DORH-u dostavili ključne informacije.
Turudić tvrdi da to nije slučaj.
“Niti jednu informaciju nismo dobili od političara ili saborskih zastupnika, iako su govorili da su pridonijeli kaznenom postupku.”
Dodao je da su neke javne izjave, prema njegovu mišljenju, čak mogle otežati kazneni postupak.
Na kraju se osvrnuo i na stanje u sportu
Dio razgovora bio je posvećen upravljanju javnim novcem i mogućim nepravilnostima u sportskim organizacijama.
Turudić je posebno izdvojio Hrvatski olimpijski odbor te rekao da broj prijavljenih nepravilnosti otvara pitanje postoji li širi problem.
“Hrvatski olimpijski odbor, u kojem su zabilježene nedopuštene stvari i malverzacije, krovna je organizacija svih sportova.”
Govorio je i o slučaju Hrvatskog skijaškog saveza.
U tom predmetu problem predstavlja činjenica da se prvoosumnjičeni Vedran Pavlek nalazi u Kazahstanu, izvan dosega hrvatskih tijela kaznenog progona.
Turudić je pritom naglasio da bi bilo dobro da Pavlek bude dostupan hrvatskim institucijama kako bi se postupak mogao dovršiti i kako bi imao priliku braniti se u poštenom postupku.
Na kraju je još jednom ostao pri svojoj ocjeni da je funkcija glavnog državnog odvjetnika iznimno zahtjevna, ali unatoč pritisku kaže da ne žali što ju je prihvatio.
Upravo je njegovo priznanje da se tijekom obnašanja dužnosti zapitao „Što je meni sve to trebalo?“, a potom rekao da mu ipak nije žao zbog odluke, jedan od najupečatljivijih dijelova njegova razgovora.
