Izborni dan u Bosni i Hercegovini donio je nekoliko situacija koje su odmah privukle pažnju građana, ali i otvorile pitanja o tome šta se zapravo događalo na pojedinim biračkim mjestima.
Informacije koje su stizale s terena u jednom trenutku izazvale su zabrinutost, posebno nakon što su se građani počeli javljati zbog onoga što su zatekli na mjestima na kojima ostvaruju svoje biračko pravo.
Prijave koje su izazvale pažnju
Tokom dana Raportu su se javili birači iz Trnova, Hadžića i Mostara, navodeći da su na biračkim mjestima zatekli kandidatske liste na kojima su već bila označena imena pojedinih kandidata.
Takve informacije na prvi pogled mogu izazvati pitanje kako je moguće da se nešto slično nađe na biračkom mjestu prije nego što pojedini građani obave glasanje.
Međutim, za razumijevanje cijele situacije potrebno je prvo pojasniti šta su građani zapravo zatekli na biračkim mjestima i kako je došlo do toga da se na istim mjestima pojave već označena imena.
Šta su građani zapravo zatekli?
Na biračkim mjestima nalaze se različiti materijali koji biračima služe tokom glasanja, a upravo je jedan od njih izazvao nedoumice nakon što su na njemu primijećene oznake.
Riječ je o materijalu koji biračima može pomoći da se lakše snađu među velikim brojem kandidata i pronađu osobu za koju žele glasati.
Problem je nastao kada su pojedini birači nakon drugih građana zatekli već označene primjerke.
Da bi se razumjelo zbog čega je do toga došlo i ima li takvo označavanje bilo kakav utjecaj na glasanje, potrebno je razlikovati materijal koji služi kao pomoć biraču od samog glasačkog listića.
Upravo tu nastaje ključna razlika.
Kako je došlo do zabune?
Kako je objavljeno, birači su na tim listama označavali kandidate za koje su glasali. Zbog toga su građani koji su na biračko mjesto dolazili nakon njih mogli zateći već označena imena.
Takve liste tako nisu nužno izgledale isto za svakog birača koji je dolazio na glasanje, što je kod pojedinih građana izazvalo dodatne nedoumice.
Biračkim odborima je zbog toga dato uputstvo da kandidatske liste koje su označene, ispisane ili išarane zamijene novim, čistim primjercima.
Šta je zapravo bilo označeno?
Tek nakon pojašnjenja cijele situacije postaje jasno da se nije radilo o glasačkim listićima koje birači nakon glasanja ubacuju u skener.
Riječ je o kandidatskim listama koje služe kao pomoć biračima kako bi mogli provjeriti pod kojim rednim brojem se nalazi kandidat za kojeg žele glasati.
Označavanje tih lista nema utjecaja na glas birača jer se one ne ubacuju u skener niti predstavljaju glasački listić.
Svaki birač na biračkom mjestu treba dobiti čist primjerak takve liste, a birački odbori su dobili uputstvo da ranije označene primjerke zamijene novima.
Poznata izlaznost do 15 sati
Na redovnim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini do 15 sati glasalo je 916.269 birača, odnosno 26,88 posto, uz napomenu da u tom trenutku još nisu bili dostupni podaci s pojedinih biračkih mjesta.
Na Općim izborima prije četiri godine do istog vremena glasao je 1.164.261 birač, dok je izlaznost iznosila 35 posto.
Prema tada dostupnim podacima, ovogodišnja izlaznost bila je niža za 8,12 procentnih poena.
Biračka mjesta otvorena su do 19 sati.
Glasanje uglavnom protiče bez većih problema
Nakon jutarnjih poteškoća sa skenerima na pojedinim biračkim mjestima, prema informacijama s terena, glasanje je u poslijepodnevnim satima uglavnom protjecalo bez većih problema i relativno brzo.
Ovogodišnji izbori provode se uz primjenu novih izbornih tehnologija, čiji je cilj osigurati pošten i transparentan izborni proces.
Građani danas biraju članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, zastupnike u entitetskim parlamentima te zastupnike u skupštinama kantona u Federaciji BiH.
