Nova odluka američke administracije u vezi s Bosnom i Hercegovinom ponovo je otvorila brojna pitanja o odnosima Washingtona i političkog vrha Republike Srpske.
Obrazloženje koje je stiglo iz američke administracije posebno je privuklo pažnju, dok su iz američkog Kongresa istovremeno iznesene potpuno drugačije sumnje o pozadini cijele odluke.
Odluka koja je izazvala brojne reakcije
U središtu priče nalazi se potez Trumpove administracije koji se odnosi na Milorada Dodika i ranije uvedene američke sankcije.
Iz Bijele kuće sada tvrde da je odluka donesena prvenstveno zbog očuvanja stabilnosti u Bosni i Hercegovini i širem regionu.
Međutim, američki demokrati u Kongresu otvorili su i drugo pitanje, ukazujući na istovremeni razvoj velikog energetskog projekta u BiH i veze pojedinih ljudi bliskih Trumpovom krugu s tim projektom.
Bijela kuća objasnila potez
Zvaničnik Trumpove administracije rekao je za CBS News da je ukidanje sankcija bilo dio politike kojom se nastojala spriječiti nestabilnost na Balkanu.
Poruka iz Washingtona bila je da je riječ o pragmatičnom pristupu koji je, prema njihovom tumačenju, trebao izbjeći nove probleme u regionu.
„Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u vezi s dugogodišnjim problemima na kojima su njegovi prethodnici tako često griješili“, rekao je zvaničnik Bijele kuće za CBS News.
Ipak, zvaničnik nije precizirao na koje se konkretne nestabilnosti ili „katastrofe“ odnosilo takvo obrazloženje.
State Department ponudio dodatno objašnjenje
Sličan stav iznesen je i u pismu State Departmenta koje je objavljeno u okviru izvještaja demokrata u američkom Kongresu.
U njemu se navodi da je uklanjanje Dodika sa američke liste sankcioniranih doprinijelo očuvanju mira i stabilnosti u BiH.
Prema obrazloženju američke administracije, nakon ukidanja sankcija vlasti Republike Srpske povukle su većinu zakona koje su američke vlasti ocjenjivale kao antidaytonske i koji su se odnosili na nadležnosti državnih institucija na području RS-a.
Dio stručnjaka osporava takvo objašnjenje
Takvo obrazloženje, međutim, nije prošlo bez kritika.
Politolog i stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović za CBS News je ukazao da su sporni zakoni na koje se State Department poziva već ranije bili poništeni odlukama Ustavnog suda BiH.
Zbog toga je postavio pitanje kakav je stvarni značaj njihovog naknadnog povlačenja i šta je time konkretno postignuto.
Time je otvorena dilema između dva potpuno različita tumačenja iste odluke: dok američka administracija govori o stabilnosti i povlačenju poteza koji su mogli ugroziti institucije BiH, kritičari smatraju da takvo objašnjenje ne daje potpun odgovor na sva pitanja.
U priču ulazi i Južna interkonekcija
Dodatnu pažnju cijelom slučaju daje projekt Južne interkonekcije.
Riječ je o velikom gasnom projektu koji bi trebao povezati BiH s hrvatskom gasnom mrežom i omogućiti pristup američkom ukapljenom prirodnom plinu preko Hrvatske.
Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 1,7 milijardi dolara.
Posebno je važno što je Dodik ranije bio protiv projekta, dok je nakon uključivanja američke kompanije AAFS Infrastructure & Energy u priču rekao da mu se više neće protiviti.
Demokrati tvrde da postoji direktna veza
Upravo je taj vremenski slijed privukao pažnju demokrata u Predstavničkom domu američkog Kongresa.
U izvještaju pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“ oni tvrde da su ukidanje sankcija Dodiku i njegovo odustajanje od blokiranja Južne interkonekcije direktno povezani.
AAFS Infrastructure & Energy predvode Jesse Binnall, bivši Trumpov lični advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Demokrati u izvještaju iznose tvrdnju da je Trumpova administracija koristila politički utjecaj i veze kako bi pomogla realizaciji projekta. To je njihova interpretacija događaja, dok Bijela kuća odbacuje takvo tumačenje i insistira na tome da je razlog za ukidanje sankcija bio očuvanje stabilnosti.
Zanimljiv je i trenutak lobiranja
Dokumenti o registraciji stranih agenata koje je pregledao CBS News pokazuju da je Michael Flynn u oktobru 2025. godine radio kao plaćeni lobista za Republiku Srpsku.
To je posebno privuklo pažnju jer je upravo u tom periodu došlo do ukidanja američkih sankcija Dodiku. Prema dokumentima, Flynn je za taj posao dobio 100.000 dolara.
Istovremeno, AAFS je kasnije dobio status vodećeg investitora i operatera predložene Južne interkonekcije, dok je projekt u međuvremenu dobio podršku američkih i regionalnih zvaničnika.
Dodik nastavio odnose s Moskvom
Cijela priča dobija dodatnu dimenziju zbog Dodikovih odnosa s Rusijom.
I nakon približavanja Trumpovoj administraciji i ukidanja američkih sankcija, Dodik je nastavio održavati bliske kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tokom boravka u Moskvi sastajao se s Putinom, a nakon posljednjih izbora zahvalio je i Trumpu i ruskom predsjedniku na podršci.
Dodik je tada posebno govorio o značaju Trumpove pobjede za svoj politički položaj.
Dvije potpuno različite verzije
Tako se sada pred javnošću nalaze dvije različite interpretacije odluke Washingtona.
Trumpova administracija tvrdi da je ukidanje sankcija bilo potrebno kako bi se spriječila nestabilnost i zaštitili američki interesi u BiH i na Zapadnom Balkanu.
Demokrati u Kongresu, s druge strane, tvrde da odluka ima veze s Južnom interkonekcijom i poslovnim interesima ljudi povezanih s Trumpovim krugom. CBS News navodi da Bijela kuća takvu interpretaciju odbacuje.
Za sada tako ostaje otvoreno pitanje koliko su ovi događaji međusobno povezani, dok se Washingtonovo službeno obrazloženje temelji na tvrdnji da je cilj bio očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regionu.
