Nova politička inicijativa mogla bi otvoriti dodatna pitanja o načinu na koji Hrvatska ispunjava svoje obveze prema Europskoj uniji. U središtu pozornosti našle su se odluke državnih institucija i pravila koja bi trebala osigurati veću neovisnost u važnim javnim sustavima.
Iz oporbe smatraju da određene promjene nisu provedene na vrijeme te najavljuju korake kojima žele upozoriti europske institucije na stanje u Hrvatskoj.
Otvoreno pitanje koje bi moglo dobiti nastavak
Na konferenciji za novinare iznesene su kritike na račun Vlade i parlamentarne većine, uz tvrdnje da postojeći način donošenja pojedinih odluka ostavlja previše prostora za politički utjecaj.
Posebno je istaknuta potreba za jasnijim pravilima, unaprijed poznatim kriterijima i većom transparentnošću.
Oporba sada najavljuje da će svoje primjedbe iznijeti i izvan Hrvatske.
Najavljena prijava europskim institucijama
Koordinatorica stranke Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić najavila je da će Europsku komisiju obavijestiti o, kako smatra, kršenju europskih propisa o slobodi medija.
U središtu njezinih kritika nalazi se način izbora čelnih osoba javnih medijskih servisa, posebno Hrvatske radiotelevizije.
Benčić tvrdi da se ravnatelj HRT-a bira prema političkoj volji vladajuće većine u Hrvatskom saboru, bez prethodno jasno utvrđenih kriterija koji bi osigurali neovisnost postupka.
Prema njezinu mišljenju, takav model nije usklađen sa zahtjevima Europskog akta o slobodi medija.
Posebno je upozorila na jedan propust
Benčić smatra da su Vlada i saborska većina trebale izmijeniti propise prije izbora novih čelnih osoba javnih medija.
Pritom je spomenula Zakon o HRT-u i propise koji uređuju rad Hrvatske izvještajne novinske agencije.
Tvrdi da odgovarajuće zakonske promjene nisu provedene prije imenovanja jer bi nova pravila zahtijevala drukčije kriterije izbora.
Posebno je naglasila razliku između formalnih uvjeta koje kandidat mora ispunjavati i kriterija na temelju kojih se odlučuje tko će biti izabran.
Prema njezinu stajalištu, upravo izostanak unaprijed utvrđenih kriterija omogućuje da politička većina zadrži presudan utjecaj na imenovanja.
Što zapravo propisuju europska pravila?
Europski akt o slobodi medija donesen je radi jačanja uredničke neovisnosti, transparentnosti i zaštite medijskog pluralizma u državama članicama Europske unije.
Njegove glavne odredbe primjenjuju se od 8. kolovoza 2025. godine.
Članak 5. tog akta propisuje da postupci imenovanja čelnih osoba javnih medijskih servisa moraju biti transparentni, otvoreni i nediskriminirajući, uz objektivne kriterije određene unaprijed.
Pravila su namijenjena smanjenju političkog utjecaja na upravljanje javnim medijima i jačanju njihove neovisnosti.
Upravo na taj dio europskog zakonodavstva poziva se Benčić, koja smatra da hrvatski propisi i praksa izbora čelnih osoba ne ispunjavaju potrebne standarde.
Najavljena prijava Europskoj komisiji predstavlja inicijativu stranke Možemo!, dok bi eventualno utvrđivanje povrede europskog prava bilo pitanje zasebnog postupka.
Kritike se nisu zaustavile samo na tome
Benčić je tijekom konferencije otvorila i pitanje odnosa državnog vrha prema neovisnom novinarstvu.
Kritizirala je premijera Andreja Plenkovića, spominjući njegove kontakte s privatnim vlasnicima medija i način na koji, prema njezinu mišljenju, reagira na pritiske prema novinarima.
U tom je kontekstu spomenula i nedavne događaje povezane s navijačkom skupinom Torcida, smatrajući da vlast nije dovoljno odlučno reagirala na poruke usmjerene protiv novinara.
Postavila je i šire pitanje mogu li mediji biti potpuno neovisni ako, prema njezinoj ocjeni, politički utjecaj ostaje prisutan u važnim odlukama.
Osvrnula se i na premijerov dosadašnji mandat
Koordinatorica Možemo! komentirala je i deset godina Andreja Plenkovića na čelu Vlade.
Ocijenila je da u nekoliko područja važnih za svakodnevni život građana nije ostvaren napredak kakav se očekivao.
Pritom je izdvojila mirovine, inflaciju, dostupnost stanovanja i zdravstveni sustav.
Pozvala se i na podatak prema kojem samo 17 posto stanovništva smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru, koristeći ga kao argument u svojoj kritici premijerova mandata.
Za Možemo! pitanje slobode medija tako je postalo još jedna tema u raspravi o radu aktualne vlasti.
Najavom obraćanja Europskoj komisiji stranka želi otvoriti pitanje usklađenosti hrvatskih propisa s europskim standardima, posebno kada je riječ o neovisnosti javnih medijskih servisa i izboru njihovih čelnih osoba.
