Potez jedne od stranaka povezanih s vladajućom većinom izazvao je raspravu među komunikacijskim i marketinškim stručnjacima. Dok njegovi autori tvrde da su ostvarili željeni cilj, dio stručne javnosti upozorava da bi rezultat mogao biti drukčiji od očekivanog.
U središtu pozornosti našla se inicijativa kojom se željela poslati važna poruka građanima. Međutim, način na koji je ona predstavljena otvorio je pitanja o njezinoj učinkovitosti, ali i političkim motivima.
Potez koji je otvorio brojna pitanja
Rasprava se razvila oko načina na koji političke stranke predstavljaju svoje poruke javnosti, osobito kada se bave temama koje već izazivaju zabrinutost.
Takve inicijative često imaju više ciljeva. Osim skretanja pozornosti na određeni problem, mogu utjecati i na način na koji građani doživljavaju stranku koja ih pokreće.
U ovom slučaju stručnjaci su ponudili različita tumačenja. Dok jedni smatraju da je ključna poruka dobro osmišljena, drugi upozoravaju na mogući suprotan učinak.
Otkriveno što stoji iza cijele priče
Hrvatska seljačka stranka (HSS), koja je dio vladajuće većine predvođene HDZ-om, pokrenula je kampanju pod nazivom „Lika nije smeće, Lika je hrana”.
Povod je otkriće velikih količina nezakonito odloženog otpada na području Gospića, nakon čega se otvorilo pitanje mogućih posljedica za lokalne poljoprivrednike.
Stranka je postavila reklamne plakate na kojima se riječ „smeće” pojavljuje prekrižena, dok se naglasak stavlja na riječ „hrana”.
Namjera kampanje bila je zaštititi ugled ličkih proizvoda i spriječiti da zabrinutost zbog odloženog otpada naruši povjerenje kupaca.
U sklopu inicijative HSS je u Zagrebu organizirao i besplatnu podjelu ličkog krumpira, proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
No upravo je izgled plakata privukao kritike.
Stručnjakinja izdvojila jedan važan detalj
Komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček smatra da je namjera kampanje razumljiva, ali da je vizualno rješenje nespretno.
Prema njezinoj ocjeni, najveći problem predstavlja isticanje riječi „smeće”, koja prolaznicima može privući više pozornosti od poruke o kvaliteti ličke hrane.
Smatra da su se domaći proizvodi mogli promovirati bez ponovnog podsjećanja na aferu s otpadom.
Upozorila je i na mogućnost da plakat kod kupaca ponovno probudi sumnju koju je kampanja trebala ublažiti.
Drugim riječima, inicijativa zamišljena kao podrška poljoprivrednicima mogla bi imati učinak suprotan onome koji su njezini autori očekivali.
Stručnjaci iznijeli različita stajališta
Slične primjedbe iznio je komunikacijski stručnjak Luka Šipić.
Prema njegovu mišljenju, kampanja je uspjela privući pozornost, ali to ne znači da će pridonijeti vraćanju povjerenja u ličke proizvode.
Posebno je upozorio da okolnosti povezane s nezakonitim odlaganjem otpada još nisu potpuno razjašnjene, zbog čega smatra da sama reklamna poruka nije dovoljna.
Ipak, ne dijele svi stručnjaci takvo mišljenje.
Marketinški stručnjak i dizajner Boris Malešević smatra da je osnovna poruka kampanje dobro pogođena.
Iako bi plakat oblikovao drukčije, vjeruje da je uspješno prikazana suprotnost između poljoprivredne proizvodnje po kojoj je Lika poznata i problema nezakonito odloženog otpada.
Prema njegovu tumačenju, građani mogu razumjeti što se kampanjom želi poručiti bez obzira na pojedine vizualne nedostatke.
Otvorena i politička dimenzija
Uz komunikacijske kritike pojavilo se i pitanje političkog pozicioniranja HSS-a.
Stranka se u travnju 2026. ponovno priklonila vladajućoj većini predvođenoj HDZ-om, nakon deset godina provedenih u oporbi.
Gabrijela Kišiček smatra da kampanja može poslužiti i kao pokušaj političkog odmicanja HSS-a od negativnih okolnosti povezanih s aferom u Gospiću.
Ujedno je vidi kao nastojanje stranke da ponovno naglasi svoju tradicionalnu povezanost s poljoprivrednicima.
Međutim, upozorava da se politički imidž ne može promijeniti jednim plakatom ili kratkotrajnom kampanjom.
Iz stranke stigao odgovor
HSS odbacuje ocjene da je kampanja promašena.
Iz stranke poručuju da je cilj bio privući pozornost što većeg broja ljudi te potaknuti raspravu o zaštiti Like i njezinih proizvođača.
„Ako je plakat privukao pozornost i potaknuo raspravu, onda je očito ispunio svoju svrhu”, poručili su iz HSS-a u odgovoru medijima.
Naveli su i da je kampanju osmislila i organizirala sama stranka te da ju je financirala vlastitim sredstvima.
Naglašavaju da bi u središtu javne rasprave trebala biti zaštita stanovnika Like, okoliša i domaće proizvodnje, a ne samo izgled plakata.
Hoće li kampanja postići željeni rezultat?
Iako su reakcije stručnjaka podijeljene, oko jedne stvari postoji suglasnost: kampanja je privukla pozornost javnosti.
Za HSS je to pokazatelj da je poruka doprla do građana.
S druge strane, kritičari upozoravaju da privlačenje pozornosti nije isto što i vraćanje povjerenja potrošača.
Ključno pitanje ostaje hoće li se nakon kampanje više govoriti o kvaliteti ličke hrane ili će se pozornost ponovno vraćati na problem otpada zbog kojeg je cijela inicijativa pokrenuta.
