Afera s nezakonitim odlaganjem otpada u Hrvatskoj nastavlja otvarati ozbiljna pitanja o odgovornosti državnih institucija i političkih dužnosnika.
Dok se istražuju moguće nezakonitosti, pozornost se sve više usmjerava na odluke donesene tijekom prethodnih godina. Posebno su zanimljive poruke koje dolaze iz političkih krugova bliskih vlasti, a koje upućuju na moguće nove prijepore.
Pitanja na koja se još čekaju odgovori
Slučaj gospodarenja otpadom u Gospiću postao je predmet kaznene istrage, ali i političkih rasprava o nadzoru, odgovornosti i mogućim propustima.
Važno je pritom razlikovati tri pitanja. Prvo je tko je eventualno sudjelovao u nezakonitim radnjama, drugo jesu li nadležne institucije postupale pravodobno, a treće postoji li politička odgovornost za način funkcioniranja sustava.
Ta pitanja nisu istovjetna. Utvrđivanje kaznene odgovornosti zahtijeva dokaze i odgovarajući postupak, dok politička odgovornost može obuhvaćati i propuste u nadzoru ili upravljanju institucijama.
Što su dosad potvrdile nadležne institucije?
USKOK je 9. rujna 2026. potvrdio da provodi istragu protiv više okrivljenika zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva povezana s djelovanjem zločinačkog udruženja.
Zbog velikog interesa javnosti omogućio je uvid u dokumentaciju o okolišnom vještačenju lokacije u Benkovcu te analizi PFAS spojeva u otpadu na lokaciji u Gospiću.
Sama činjenica da se provodi istraga ne znači da je krivnja pojedinaca dokazana, kao što ni postojanje analiza ne potvrđuje automatski sve tvrdnje o zdravstvenim posljedicama.
Dodatna pitanja otvorena su i tijekom saborskog nadzora nad postupanjem državnih tijela.
Važna kronologija postupanja
Na sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost održanoj 1. listopada razmatrano je postupanje institucija u slučaju otpada u Gospiću.
Predsjednik Odbora Ranko Ostojić izjavio je da je Sigurnosno-obavještajna agencija još 2022. raspolagala određenim informacijama te ih proslijedila nadležnim tijelima.
Istodobno su iz ureda najviših državnih dužnosnika stigla očitovanja prema kojima oni tada nisu bili obaviješteni o konkretnom slučaju.
Takve različite izjave otvorile su pitanje kome su informacije dostavljene, kada su zaprimljene i koje su mjere nakon toga poduzete.
Postojanje ranijih saznanja ne dokazuje samo po sebi da je određeni politički dužnosnik osobno znao za nezakonitosti. Upravo je zato važno precizno utvrditi tijek postupanja.
Izjava koja je otvorila novu raspravu
Prema pisanju Nacionala, neimenovani visoki politički dužnosnik blizak vrhu HDZ-a i Vlade iznio je oštre kritike zbog afere s otpadom.
Sugovornik smatra da se odgovornost ne bi smjela zaustaviti samo na osobama obuhvaćenima kaznenom istragom.
Prema njegovoj ocjeni, potrebno je ispitati i političke odluke koje su tijekom godina oblikovale sustav gospodarenja otpadom.
Posebno je problematizirao mogućnost da su određeni propisi ili propusti u nadzoru omogućili nezakonite radnje.
Riječ je o ozbiljnim tvrdnjama anonimnog izvora, a ne o utvrđenim činjenicama o nezakonitom djelovanju političkih dužnosnika.
Na koga se odnose njegove kritike?
Na pitanje o političkoj odgovornosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića anonimni sugovornik odgovorio je riječima:
„Nisam ja bio premijer sada već u trećem mandatu.”
Tom je izjavom otvorio pitanje Plenkovićeve političke odgovornosti za postupanje sustava tijekom njegovih mandata, bez izravne tvrdnje da je premijer osobno sudjelovao u kaznenim djelima.
Sugovornik smatra i da bi trebalo preispitati ranije političke odluke, uključujući razdoblje kada je premijer bio Zoran Milanović.
Njegov je stav da provjera mora obuhvatiti sve relevantne odluke i dužnosnike, bez obzira na političku pripadnost.
Što je dosad poručio premijer?
Plenković je ranije najavio sanaciju nezakonitih odlagališta i promjene sustava gospodarenja otpadom.
U javnom obraćanju 8. rujna govorio je o analizi cijelog postupka, od izdavanja dozvola i praćenja kretanja otpada do razmjene informacija i inspekcijskog nadzora.
Najavio je i izmjene zakonskog okvira kako bi se smanjila mogućnost ponavljanja sličnih slučajeva.
Premijer je pritom istaknuo da nadležna tijela trebaju utvrditi kaznenu odgovornost, dok je u vezi sa stanjem okoliša upozorio na važnost stručnih analiza i izbjegavanja neutemeljenog izazivanja zabrinutosti građana.
Prema tada iznesenim podacima o mjerenjima, voda iz javne vodoopskrbe u Lici bila je zdravstveno ispravna.
Što je ključno za daljnji rasplet?
Slučaj Gospić tako otvara dva povezana, ali različita postupka utvrđivanja odgovornosti.
Kaznena istraga treba razjasniti moguće nezakonite radnje i uloge osoba obuhvaćenih postupkom, dok je političko pitanje jesu li institucije bile dovoljno učinkovite u sprječavanju i otkrivanju nepravilnosti.
Za konačne zaključke bit će važno utvrditi tko je raspolagao informacijama, koje su odluke donesene i jesu li propusti mogli biti spriječeni.
Do tada oštre izjave, uključujući one anonimnog dužnosnika bliskog vlasti, ostaju političke ocjene koje treba jasno razlikovati od dokazanih činjenica.
