Nova upozorenja iz Hrvatske ponovo su otvorila pitanje sigurnosne situacije u jugoistočnoj Europi.
U fokusu su odnosi među državama regije, vojno jačanje i politička retorika koja posljednjih godina sve češće izaziva zabrinutost.
Posebnu pažnju privukle su riječi hrvatskog ministra odbrane, koji je govorio o mogućem razvoju događaja u regiji i onome što bi, prema njegovoj procjeni, moglo uslijediti.
Upozorenje koje je privuklo pažnju
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić govorio je o sigurnosnim izazovima na prostoru jugoistočne Europe tokom panela posvećenog europskoj sigurnosti u Zadru.
Odgovarajući na pitanje o najosjetljivijim tačkama u regiji i mogućim sigurnosnim prijetnjama, Anušić je posebno govorio o Srbiji.
Pritom je naglasio da njegove ocjene, kako je naveo, nisu nastale bez razloga, već ih povezuje s političkom retorikom i iskustvima iz nedavne prošlosti.
“Ne želim da se pomisli kako mi stalno upiremo prstom u Srbiju i da ih stalno optužujemo za nešto, ali mi to nismo izvukli iz malog džepa i počeli o tome pričati. Poslušajte retoriku njihovu koja traje neprestano, a ako smo naučili nešto iz nedavne povijesti daje nam za pravo upozoriti na njihovu politiku i na njihov način funkcioniranja rada i njihovih namjera.”
Posebno ga zabrinjava vojno jačanje
Jedan od glavnih razloga za zabrinutost hrvatskog ministra jeste nivo naoružanja kojim Srbija trenutno raspolaže, kao i ono što bi joj uskoro moglo biti dostupno.
Anušić smatra da se obim nabavke vojne opreme ne može posmatrati samo kroz redovno održavanje vojne spremnosti.
“To je po meni najveći signal, nitko ne kupuje toliko naoružanja samo da bi ga imao, da bi eto, vršio vježbe jednom godišnje. Srbija je glavni remetilački faktor mira i stabilnosti na ovom području i ne treba to izbjegavati reći. Na kraju krajeva i Europa i svijet moraju početi drugačije pristupati tom problemu. Moraju drugačije diplomatski reagirati, moraju drugačije tretirati Srbiju”
Anušić je ove poruke iznio tokom Međunarodne konferencije obrambene industrije „EU 4 Defence Readiness“, koja je održana u Zadru uz učešće predstavnika hrvatskog i europskog odbrambenog i sigurnosnog sektora.
Spomenuo i Ratka Mladića
U nastavku izlaganja hrvatski ministar osvrnuo se i na nedavni događaj povezan s Ratkom Mladićem.
Anušić je njegov slučaj naveo kao dodatni primjer onoga što smatra problematičnim odnosom prema događajima iz ratnog perioda.
“Zadnje što smo vidjeli, a što je potvrda ovog o čemu pričam, jeste počast koje je dobio jedini ratni zločinac osuđen za genocid nakon Drugog svjetskog rata na prostorima Europe. On je dobio sve vojne i državne počasti. Šta nam to govori? Nije tu bitan Ratko Mladić niti počasti, bitna je namjera i politika koja ne odustaje od onoga što je taj čovjek činio 90.-ih godina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj; da to podržavaju, da nisu prošli katarzu koju su trebali proći i da nisu napustili politiku iz tih godina”
Prema njegovom tumačenju, takvi događaji pokazuju da određene politike iz prošlosti, kako smatra, nisu u potpunosti napuštene.
„Kako s takvom politikom imati suradnju?“
Anušić je nakon toga otvorio i pitanje odnosa Hrvatske i Srbije, odnosno mogućnosti saradnje u okolnostima koje on vidi kao sve složenije.
“Kako s takvom politikom imati suradnju? Nego jednostavno treba ovo što mi radimo – pripremati se, ojačati se, osnažiti se, biti spreman na bilo koji scenarij za koji u ovom trenutku ne znamo kakav će biti jer ne možemo ući u njihove glave niti ga možemo predvidjeti”
Hrvatski ministar pritom je poručio da posljednja dešavanja, prema njegovom viđenju, ukazuju na moguće dodatno zaoštravanje odnosa.
Upozorenje na moguće posljedice
Najviše pažnje privukao je završni dio Anušićevog izlaganja, u kojem je govorio o mogućnosti izbijanja novog sukoba.
“Sve ono što čujemo i vidimo, što čitamo, ukazuje da idemo u smjeru zaoštravanja odnosa i eventualno nekog sukoba. Da budemo jasni, ne mislim da je Hrvatska prva meta, ali nažalost neke susjedne države bi mogle biti.”
Anušić pritom nije konkretno naveo koje bi susjedne države mogle biti obuhvaćene takvim scenarijem.
U kontekstu njegovog govora o Srbiji, sigurnosti u regiji te ranijeg spominjanja Bosne i Hercegovine, njegova izjava otvorila je prostor za različita tumačenja o tome na koje je države mislio.
Zbog toga se među mogućim scenarijima postavlja i pitanje Bosne i Hercegovine, iako je važno naglasiti da je Anušić u ovoj završnoj izjavi nije izričito imenovao.
Njegove poruke tako dolaze u trenutku kada se u regiji ponovo intenzivno govori o vojnom jačanju, političkim tenzijama i sigurnosnim izazovima, dok ostaje otvoreno pitanje kako će se odnosi među državama jugoistočne Europe razvijati u narednom periodu.
